Luke za mala i sportska plovila

SAVUDRIJA (45° 30’N; 13° 30’E)

selo (1991. god. populacija 349) i mala luka sjeverno od točke istog imena (okrugli, bijeli kameni svjetionik, sa galerijom na vrhu, bijeli bljeskovi).

Sidrenje: Luka je izložena jugozapadnom i sjeverozapadnom vjetru. Kada pušu drugi vjetrovi prikladna je kao skrovište samo za mala plovila. Sidrenje na doku (dubina 2,5m), na sjevernom dijelu doka sa četiri veza.

Upozorenje: Prilikom ulaska u luku, treba se obratiti pozornost na izbjegavanje rtova koja se protežu do 1.2M od obale od točke. Carina i registracija bi se trebale napraviti prije u Umagu. Veliko turističko naselje sa motelom, bungalovima i kampovima je smješteno blizu te točke.

UMAG (45° 26’N; 13° 31’E)

grad (1991. god. populacija 4.838) i luka na sjeverozapadnoj obali Istarskog polutotoka.

Pristup, značajke: Hotelski kompleks sjeverno od luke, hotel Adriatic u luci, crkveni zvonik iznad kojeg je piramidalna točka, dimnjak tvornice južno od grada, zeleni toranj sa stupom (zeleno svjetlo) na vrhu lukobrana, crveni toranj sa stupom (crveno svetlo) i galerija na vrhu lukobrana marine, kvadratni bijeli toranj (crveno svjetlo) na glavnom doku luke.
Prilikom ulaska u luku, trebala bi se obratiti pozornost na brojna jata. Zapadni rub Paklena jata na sjevernom ulazu do luke je označen cilindričnim crvenim tornjem sa stupom i galerijom (bijelo-crveni sektor svjetla) na bijeloj kamenoj bazi; južni rub stjenovitog Garofulin jata, također i na sjevernom ulazu, označen je žutim i crnim štapom i dva konusa, prema dolje, (more je plitko do oko 60 m južno od oznake).
Jahte koje pristaju bi trebale ući u luku prolazeći između crvene, stožaste svijetle plutače (mora biti ostavljena u luci) i zelene, stožaste signalne plutače (mora biti postavljena na desnu stranu). Tek nakon prolaska zelene stožaste svjetle plutače (postavljene desno) smjer se može usmjeriti na dok; noću dok se uočava crveno svjetlo na njegovom vrhu. Dubina kanala gdje se ulazi je 4 m i više.

Sidrenje: Luka je skrivena od svih vjetrova i mora osim sjevernog i sjevero- sjeverozapadnog. Bura može biti snažna, ali ne stvara valove. Ljetne oluje su kratke, ali opasne i stvaraju valove u luci. Jahte se mogu usidriti pokraj pristaništa i na istočnoj strani mula. Pristanište je rezervirano za obalne i brodove sa ekskurzijom; u ljetnoj sezoni koriste ga carinske vlasti. Brodovima i manjim plovilima se savjetuje da se usidre u marini (sjeverni dio luke). Tu je dobro sidrište u centru luke (dubina 35m). Većim plovilima se savjetuje da se usidre oko 0,6M zapadno od umaškog zvonika (dubina 18m). Noću bi se trebali usidriti 2M zapadno od luke (dubine 27m). Ovo sidrenje omogućava skrovište od bure, ali na prve znakove južnih ili jugozapadnih vjetrova, plovila bi se trebala izmjeriti i napustiti.
Umag je stalna luka ulaza i ima podružnicu lučkog ureda, carine, poštu, bolnicu, ambulantu, ljekarnu, banku, hotele i hotelska naselja (Katoro, 1 M sjeverno od luke), kasino, kamp za motoriste. Sjedište je umaškog ribrskog kluba i Jedriličkog kluba za mlade Hempel Albatros Bujština.

Jedinice: Vodeni hidrant na bazi pristaništa, gorivo pokraj pristaništa, supermarket, duty-free trgovina, nautičke zalihe, karte i nautičke publikacije.

Općeniti popravci jahti u umaškoj marini.

Svake godine se organizira tradicionalni umaški svibanjski festival.

Znamenitosti: Ostaci gradskih zidina (14. st., u jednom tornju se nalazi gradski muzej); crkva Sv. Marije Velike (18. st., gotički poliptih). Buje (obrambeni zidovi, lođa, gradske palače) 13 km; Grožnjan (gradski zidovi, ljeti umjetnički i glazbeni centar) 26 km. Oprtalj (srednjovjekovne gradske zidine, crkva iz 15. st.) 40 km. Motovun (zidovi, tornjevi, gradska vrata, 16. i 17. st., stare kuće, lijepi pogled na dolinu Mirna) 36 km. Istarske Toplice (spa sa vrućim radio-aktivnim vodama, u upotrebi od 17. st.) 38 km. Buzet (srednjovjekovna nekropola, gradske zidine i vrata iz 1547. i 1592., Gradski muzej) 48 km.

UMAG MARINA (ACY) je smještena u sjevernom dijelu luke nasuprot hotela Jadran, ulice (1.5km) u gradu. Zaštićen od svih vjetrova, osim sjevernog i sjevernozapadnog. U proljeće su najopasniji srpanjski vjetrovi sa jugozapada. Valovi tijekom ljetnih oluja ne traju dugo i dolaze sa zapada. Postoji trajno upozorenje i informacijski servis. Sva vremenska izvješća i prognoze su dostupni u uredima marine.
Marina ima 260 morskih ležaja za plovila do 18 m (četiri veza) i područja za 150 jahti u pristaništu. 1993. godine je proširila kapacitet za još 310 ležaja. Marina je otvorena cijelu godinu.
Ima recepciju, restoran, trgovine i duty-free trgovinu, toalete i tuševe sa vrućom vodom, kabele za spajanje na vodu i struju, rublje, telefon, gorivo, sportsku opremu i nautičku opremu, parking, dizalicu za jahte (10 t), podizač tereta (40 t), navoz. Tehnički servisi: manji popravci trupa broda i motora su dostupni u marini Červar- Porat, a veći u marini Portorož ili u pulskom brodogradilištu.

DALJA (45° 22’N; 13° 33’E)

selo (1991. god. populacija 307), mali zaljev i centar za odmor oko 2,5 M sjeverno od Novigrada.

Pristup: Zaljev se može identificirati po zgradama turističkog naselja iznad obale i širokim tornjem sa ravnim krovom u samom naselju. Jahte koje dolaze trebaju biti oprezne da bi izbjegle plićak Dajla (Pasador), koje se proteže 400m sjeverozapadno od točke Dajla; sjevero-zapadni rub je označen žutom stožastom plutačom sa crnom trakom po sredini. Ovo se treba postaviti na desnu stranu broda.

Sidrenje: Ovaj plitki zaljev omogućava dobro skrovište od bure i juga, ali je izložen zapadnom vjetru i moru. Jahte se mogu usidriti u sjeveroistočnom dijelu luke (Spic), i usidriti se na vrhu malog doka (četiri veza), dubine 2 m na vrhu doka, ili se usidriti usred zaljeva (dubine 78 m).

Postrojenja: Lokalne trgovine, voda u centru hotela. Gorivo i svi drugi zahtjevi u Umagu ili Novigradu.

Znamenitosti: Ostaci antičkih građevina.

NOVIGRAD (45° 19’N; 13° 34’E)

grad (1991. god. populacija 2.522) i luka (na poluotoku na južnoj strani zaljeva).

Pristup: Novigrad se može prepoznati po ostacima gradskih zidina, crkvenom zvonu i bijelim osmerokutnim betonskim tornjem na vrhu lukobrana i bijelim tornjem sa stupom i galerijom (zeleno svjetlo) na vrhu pristaništa.
Trebala bi se obratiti pozornost na dva rta na ulazu u luku: plićak Val (zapadno-jugozapadno od luke) je označen cilindričnom crnom plutačom sa crvenom linijom po sredini, na vrhu sa dvije velike kugle; rt Meja (na početku vanjske strane lukobrana). Prilikom približavanja noću brodovi bi se trebali držati unutar bijelog osvijetljenog sektora na vrhu lukobrana. Rt Val je pokriven crvenim sektorom, a rt Meja sa zelenim sektorom. Sidrenje: Luka je zaštićena od svih vjetrova, osim zapadnog i sjeverozapadnog, koji uzrokuju uzburkanost u luci. Čim se primijete prvi znakovi sjevernih i sjeverozapadnih vjetrova, plovila bi se trebala premjestiti u novigradsku marinu. Plovila gaza do 3,5 m se mogu usidriti diljem lukobrana, blizu vrha te na sjeveroistočnoj strani doka (četiri veza). Dok također koriste obalni i ekskurzijski brodovi, a ljeti carinski brodovi. Najbolje sidrište je oko 200 m sjeveroistočno od doka (dubina 34 m).
Novigrad je sezonska luka za iskrcaj robe; carina, podružnica glavnog ureda, pošta; medicinska pomoć, ljekarna. Ribički klub Ribon.

Postrojenja: Samoposluživanje (namirnice), duty-free trgovina, plovidbene karte i publikacije, voda i gorivo u marini.

Znamenitosti: Dijelovi zidova sa dva tornja, crkva Sv. Pelagija (8. st., sa dodacima iz 15. st. i 16. st., kripta), lođa i gotičke kuće, stancija, tipično istarsko seosko imanje (1761.) na rtu Karpinjan. Gradski muzej u palači Urizzi.

MARINA NOVIGRAD je smještena jugoistočno od novigradske luke, oko 100 m od doka. Pruža sklonište od svih vjetrova i mora.
Prilikom ulaska u luku bi se trebala obratiti pozornost na rtove blizu točke Mujela, koji se protežu oko 150 m od obale i od rta Val, oko 900 m jugozapadno od lukobrana.
Marina ima 130 morskih vezova (četiri veza bez sidra) za manja plovila (dubine 1.5 m) i mjesta za oko 50 jahti na gatu.
Ima recepciju, priključke za vodu i struju na početku pontonskog doka. Navoz za manja plovila, dizalicu (10 t); nudi male popravke u marini, veće u pulskom brodogradilištu. Briga i održavanje tijekom zimskog sidrenja. Dostupno gorivo i plin butan. Druge zalihe u Novigradu.

MIRNA (45° 19’N; 13° 34’E)

široki zaljev južno od Novigrada, estuarij rijeke Mirne.

Pristup: Novigrad leži na sjevernoj točki ulaza u zaljev. Tu se nalaze i strme crvene stijene istočno od točke Pod Uliki jednu milju istočno od novigradske luke i svjetionika (osvjetljeni sektor na kutu jednokatnice svjetionika) na rtu Zub.
Brodovi koji dolaze sa sjevera bi se trebali pobrinuti da izbjegnu rt Val, označen cilindričnom crnom plutačom sa crvenom trakom u sredini, na vrhu sa dvije crne kugle. Noću je ovaj plićak u crvenom sektoru lučkog svjetla (na lukobranu) u novigradskoj luci. Brodovi koji se približavaju sa juga bi trebali izbjegavati plićake Civran i Veliki skolj koji leže oko 1.6 M južno od rta Zub.

Sidrenje: Zaljev Mirna pruža zaštitu malim plovilima od svih vjetrova, osim onih sa zapada koji uzrokuju ružno vrijeme. Većim plovilima se savjetuje da se usidre sjeverno od uvale Valeta (dubina 1718 m) ili nasuprot sela Stari Tar. Manja plovila se mogu usidriti blizu južne obale ili u uvali Tar, koja je plitka (aluvijalno tlo). Sidrenje oko 1.6 M južno od rta Zub. Brodovima se savjetuje da ga napuste na prvi znak zapadnog vjetra.

Na lijevoj strani Mirne, ispod malog brda Motovun se nalazi motovunska šuma, poseban šumski rezervat; u blizini Istarskih Toplica se nalazi prirodni rezervat.

ČRVAR or ČERVAR (45° 17′ N; 13° 36′ E)

duga uska uvala jugoistočno od rta Zub. Formira dvije uvale Lungu i Svetu Marinu.

Pristup: Brodovi koji se približavaju sa sjevera će vidjeti svjetionik (zgradu na jedan kat sa bijelim i crvenim svjetlima) na rtu Zub, naselje za odmor južno od svjetionika, zgrade hotelskog centra i marina Červar-Porat na južnom dijelu Lunge. Veliki stjenoviti rt na južnoj strani ulaza u uvalu, sjeverni dio dijela koji se zove Veliki skolj i južnog Civrana, je opasan za sva plovila. Sjeverozapadno od rta Veliki skolj je cilindrična zelena plutača (zeleno svjetlo) na vrhu sa konusom prema gore. Oba rta su lako uočljiva, jer se valovi prelamaju preko stijena. Na jugozapadnom rubu plićaka Civran je žuta plutača sa crnom vrpcom (bijelo svjetlo) u sredini, na vrhu sa dva crna konusa koja pokazuju prema gore. Plićaci su u crvenom sektoru svjetionika na rtu Zub i obalnog svjetla hridi Barbaran i moraju se napustiti sa desne strane prilikom ulaska u Črvar. Do marine bi se trebalo doći smjerom posred uvale.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od svih vjetrova, osim onih sa sjeverozapada, dubina u centru je oko 18m, a na ulazu u marinu oko 14m. Otprilike oko 200 m duž sjeverne obale more je plitko (2m).

Postrojenja: Voda i namirnice u supermarketu u selu. Općeniti popravci u marini Červar-Porat.

MARINA ČERVAR-PORAT leži na samom kraju jugoistočnog dijela uvale Črvar, oko 3 M južno od novigradske luke. Dobro je očuvana od svih vjetrova, osim onoga sa sjeverozapada, koji uzrokuje teški zrak u marini i otežava ulazak.
Marina ima 300 vezova i oko 50 suhih vezova. Priključci za struju i vodu. Sidrenje u marini je zabranjeno. Malo plovilo se može usidriti sjeverno od marine u uvali Sveta Marina (dubina 6m) ili sjeverno od uvale (dubina 15m). Marina ima recepciju, hotel sa restoranom, snack-bar, kafić, toalete i tuševe, sportska igrališta, samoposlugu.
Usluge uključuju dvije dizalice (5 i 10 t), opremu za transport i vađenje plovila na suho. Mali navoz, održavanje i servis popravaka trupa broda i motora, električne instalacije, popravci jedara i jarbola. Tu je i 1.5 km duga plaža za kupanje 500m od sela blizu naturističkog centra Ulika.

POREČ (45° 14’N; 13° 36’E)

grad (1991. god. populacija 7.585) i luka, zaštićena sa juga malim poluotočićem i otočićem Sveti Nikola. Pristup: Poreč se izdaleka može prepoznati po dvorcu, ruševinama tornja i kampom na otočiću Sveti Nikola, po zvoniku sa kupolom u gradu, po crvenom cilindričnom tornju (bijela i crvena svjetla) na hridi Barbaran i po bijelom betonskom tornju sa zelenom kupolom (zeleno svjetlo) na vrhu lukobrana (otočić Sveti Nikola).

Pristup: Brodovi koji se približavaju sa sjevera bi se trebali izbjegavati rt Meja oko jednu milju sjevero-sjeverozapadno od luke, sredina je označena sa crnim jarbolom sa dvije crvene vrpce sa dvije crne kugle na vrhu. Noću je ovaj plićak pokriven crvenim sektorom svjetla na hridi Barbaran. Oko 0.5 M od rta Meja treba izbjeći rt Pical (dubina 2.4m). Brodovi bi se trebali držati zapadne strane u ravnini točaka Rt i Busuja, dok ne prođu rt Pical. Nakon toga smjer može ići prema luci. Brodovi koji se približavaju sa juga bi trebali izbjeći plićak Bekarija oko 0.3 M južno od otočića Sveti Nikola i označenog sa crnim jarbolom sa dvije crvene vrpce i na vrhu sa dvije crne kugle. Tu su i podvodne cijevi i kablovi između obale i Svetog Nikole.
Četiri su prilaza luci; najsigurniji je kanal između hridi Barbaran i vrha sjevernog lukobrana na otočiću Sveti Nikola. Noću je ovaj kanal u sektoru bijelog svjetla (62° do 153°) na Barbaranu. Sidrenje: Luka je zaštićena sa sjeveroistoka i donekle sa jugozapada i sjeverozapada. Vjetrovi sa juga i sjeverozapada stvaraju visoke valove. Jugo je ovdje češće nego bura koja puše snažno, posebno u jesen. Ljeti tijekom juga mogu se osjetiti jugozapadni udari vjetra, a oni uzrokuju velike valove u luci. Snažne morske struje mogu otežati manevriranje u luci. Jahte imau gaz do 5m se mogu usidriti u zaljevu nasuprot hotela Rivijera, a oni koji imaju gaz do 4m na dok koji također služi za obalne i ekskurzije sa jahtama i za carinu. Tu je i sidrište u sredini luke, ali se ne preporuča, jer ne postoji dno koje dobro drži sidro. Ako pušu jugozapadni ili zapadni vjetrovi, najbolje sidrište je ispod sjevernoistočne obale otočića Svetog Nikole. Luka Poreč je trajna luka ukrcaja; carina, podružnica glavnog lučkog ureda, poštanski ured, nekoliko hotela i hotelska naselja, banke, bolnica, medicinske službe, ljekarna. To je sjedište motonautičkog kluba i Ribarski klub Zubatac.

Jedinice: Vodeni hidranti u istočnom dijelu luke (dubine 3m) i u priobalju, stanice za gorivo na rivi nasuprot trgovina. Duty-free trgovina prodaje karte i nautičke publikacije. Druge zalihe se mogu kupiti u gradskim trgovinama. Mogu se popraviti manji popravci trupa i motora.

Godišnji događaji: umjetničke izložbe i umjetnički ljetni festivali.

Znamenitosti: Ostaci hrama Neptuna i Marsa (1./2. st.), raspored rimske ulice, Eufrazijeva bazilika (6. st., krstionica, atrij, Maurov oratorij, mozaici, ciborij), Kanonička kuća (1251. god.), crkva Sv. Franje (13. st., zbirka), Kuća dva sveca (12. st., romaničko-gotički stil, izložbena dvorana), palača Sinčić (17. st., porečki regionalni muzej). Na otočiću Sveti Nikola (pola milje od luke): ostaci ilirskih zgrada (3. st. prije Krista), svjetionik (1409. god., najstariji svjetionik na istočnom Jadranu). Beram (crkva svetog Martina, 1431. god., dodaci iz 19. st., freske, crkva Sv. Marije na Skrilinah, freske iz 1474. godine; spomenik Vladimira Gortana) 27 km. Pazin (dvorac iz 1214. god., Nacionalni muzej Pazin; crkva Svetog Nikole, 1266. god., dodaci iz 1441. god. i 18.-tog stoljeća, freske, crkveni muzej; franjevačka crkva 1473. god.) 32 km. Sv. Petar u Šumi (crkva i samostan iz 13. st., rekonstrukcije iz 1459., 1731., 1773. godine, manastir) 42 km. Lovreć (crkva; 911. god., lođa, srednjovjekovne gradske zidine) 17 km.

PLAVA LAGUNA (45° 12’N; 13°36’E)

mala luka i hotelsko naselje u zaljevu istog imena oko 1.5 M južno od Poreča.

Sidrenje: 20 m betonsko pristanište uvelike štiti luku sa jugozapada i sjeverozapada. Mogu se usidriti jahte samo jahte gaza do 3m. Vanjska strana pristaništa je rezervirana za hidroglisere koji prometuju između Poreča i Plave Lagune.

Postrojenja: Hrana i voda. Mali navoz južno od malog pristaništa. Jedriličarski klub Plava Laguna.

PARENTIUM MARINA (ZELENA LAGUNA), marina i naselje za odmor Parentium na južnoj obali zaljeva Mulandarija (2M od Poreča).
Pristup između stijene Regata (sjevernozapadna točka na sjevernom ulazu) i stijene Zontulin i Zontuja, oko 500 m zapadno od točke na južnom ulazu. Stijene nisu označene noću, a pristup je otežan.
Marina ima 200 mjesta (četiri veza) i 50 suhih vezova. Na lukobranu i pristaništima se nalaze vodeni hidranti i električni vezovi.
Gorivo na pumama u marini, karte i nautičke publikacije u duty-free trgovini, druge potrepštine u lokalnim trgovinama marine Poreč i u hotelima Lotus, Albatros, Galeb i Delfin.
Dizalica (2t) i navoz za mala plovila, transport jahti; manji popravci trupa i motora, veći popravci u marini Červar-Porat i Puli.

FUNTANA (45° 11’N; 13° 36’E)

uvala oko 3M južno od Poreča. Na jugoistočnoj obali se nalazi malo selo Funtana. U uvali Frnažina je centar za odmor sa nekoliko hotela i autokampom.

Pristup: Funtana je primjetna sa svojim crkvenim zvonikom na uzvisini poviše uvale i sa glavnim pristaništem na uglu sa crvenim jarbolom i crvenim svjetlom.

Upozorenje: Od Poreča do ulaza u Limski kanal se nalazi veći broj opasnih rtova i stijena. Na sjevernoj strani zaljeva Funtana je rt Janjci, njegov sjeverni rub je označen sa crnom zastavom sa dvije crvene vrpce i na vrhu sa dvije crne kugle. Na južnom ulazu, između otočića Veli skolj, a na obali je rt Funtana, označen sa žutom i crvenom zastavom sa dva crna konusa, koji pokazuju prema gore. Zapadno od pristaništa, oko 200m od obale se nalaze opasne stijene i hridi. Najsigurniji pristup je sa zapada, mora se paziti da se izbjegne rt Janjci.

Sidrenje: Uvala je izložena zapadnim i sjeverozapadnim vjetrovima, a brodovi bi trebali napustiti mjesto čim se primijete znakovi južnog vjetra. Dubina je 1.52m (preporuča se vez sa četiri točke). Tu je i sidrište u sredini uvale na dubini od 68m. Pristajanje se može obaviti na vrhu pristaništa centra za odmor Frnažina (dubina 24m).

Jedinice: Selo za odmor Frnažina ima poštanski ured, medicinku službu, trgovine i restorane. Gorivo u Vrsaru (oko 4M); trgovine za nabavu zaliha.

VRSAR (45° 09’N; 13° 36’E)

maleni grad (1991. godine populacija 1.624) i mala luka 1.5 M sjeverno od ulaza u Limski kanal, zaštićen sa jugozapada otočićem Sveti Juraj.

Pristup: Vrsar se može prepoznati po starom dvorcu iznad grada, sagrađenog na strmom brdašcu; na otočiću Galineru, na ulazu u luku nalazi se kvadratni crveni toranj na vrhu sa željeznom konstrukcijom (bijelo svjetlo) i hotelima južno od pristaništa; bijeli toranj sa crvenim stupom (crveno svjetlo) na vrhu glavnog pristaništa.
Treba se paziti na čitav niz rtova 11.5M zapadno od luke: Rt Velika (žuta i crna cilindrična plutača), rt Mramori (crveni cilindrični toranj sa stupom i galerijom sa betonskim tlom; crveno bljeskajuće svjetlo), otok Lunga (žuta cilindrična betonska oznaka sa crnom trakom u sredini i dva crna konusa na vrhu, jednim nasuprot drugog), stijena Galopun (između otočića Lunga i obale), stijena Orlandin pola milje jugozapadno od otočića Galiner.
Najsigurniji pristup Vrsaru je sa sjeverozapada ostavljajući rt Mramori 300m na desnoj strani; pri ulasku u zaljev Galiner otočić bi se trebao napustiti sa strane luke. Ako se ulazi sa jugozapada, tada bi se oznaka na rtu Mramori trebala napustiti 200-300 m od luke te usmjeriti plovilo prema otočiću Galiner. Noću bi se trebalo prići u bijelom sektoru svjetla otočića Galiner (sektor 5064° i 100116°).

Upozorenje: Svim brodovima je zabranjeno jedriti između otočića Sveti Juraj i obale unutar zone označene sa: pristaništem u jugoistočnom dijelu luke Vrsar (sportski centar i hoteli) sjeverozapadnom obalom Svetog Juraja; točka Fornace jugoistočno od Svetog Juraja. Plovilima svih vrsta je zabranjeno jedriti unutar zone: rt Bojko na sjeverozapadnoj obali otočića Kuvrsada (mreže), rt Šjole na jugozapadnoj obali otočića Kuvrsada. Ovo su zabranjene zone svake godine od 15. travnja do 15. listopada.

Od točke Funtana do točke Fujaga postoji staza za skijanje na vodi.

Sidrenje: Luka je zaštićena od vjetrova osim onih sa sjeverozapada. Po snažnim jugozapadnjacima cijelo pristanište je popravljeno. Brodovi za ekskurzije i veliki brodovi se sidre duž pristaništa, manja plovila se mogu usidriti diljem obale (četiri veza). Tu je i dobro sidrište između otočića Sveti Juraj i obale (dubine 1215m). Po snažnim sjeverozapadnim vjetrovima treba se usidriti na strani otoka koja je u zavjetrini.

Jedinice: Poštanski ured, medicinska služba, ljekarna, mjenjačnica, nekoliko hotela i hotelska naselja, kamp za motoriste, duty-free trgovina. Hrana i voda (hidrant); pumpe za goriva, plin butan. Na Kuvrsadi se nalaze naturistički kamp i plaža za kupanje.

Znamenitosti: Ostaci rimskog naselja u luci i otočićima; crkva Svete Marije (12. st.); dvorac Vergottini srednjovjekovna gradska vrata (18. st.). Kanfanar (crkva Svetog Silvestra sa srednjovjekovnim pokućstvom i opremom) 28 km. Dvograd (ostaci srednjovjekovnog grada napuštenog 1630. godine zbog kuge) 31 km.

LIMSKI ZALJEV

zaljev oko 5.5M dug i u prosjeku 500m širok, oko 3M sjeverno od Rovinja. Unutrašnjost se od vrha proteže do kršne doline malog sezonske rijeke Lim. Strane zaljeva su strme i prekrivene makijom. Moćni izvori pitke vode se izlijevaju iz korita na obalu, posebno tijekom zimskih mjeseci. Dubina usta zaljeva je oko 30 m, a na glavi je oko 10m. Tu su i podvodne cijevi i kablovi preko cijelog ulaza u zaljev. Limski zaljev je zakonom zaštićen centar za uzgoj ribe i školjki.

Upozorenje: Zabranjeno je jedriti ili usidriti se u zaljevu bez posebne dozvole.

Pristup: Ističu se hoteli na rtu Šjole. Rt Lim je označen sa velikom cilindričnom plutačom sa crvenom trakom oko sredine na vrhu sa dvije crne kugle.

Pozornost: se mora obratiti prilikom ulaska u zaljev da bi se izbjegao rt Kuvrsada sjeverno od ulaza u zaljev (označen sa cilindričnom plutačom sa crnom zastavom i crvenim pojasom po sredini, na vrhu sa dvije crne kugle). Unutrašnjost Kuvrsade je povezana mostom sa glavnim kopnom (na zastavama). Rt Lim nasuprot ulaza je označen sa cilindričnom plutačom sa crnom zastavom i crvenim pojasom u sredini na vrhu sa dvije crne kugle. Rt Fujaga na sjevernoj strani ulaza je označen sa crnom i žutom zastavom na vrhu sa dva crna konusa, koji pokazuju dolje. Ako se približavate sa juga, oko 500m jugojugozapadno od rta Križ tu se nalazi neoznačen stjenovit rt (dubine 3.2m).

Jedinice: Vrlo ograničene (motel i gostionica na rivi, sezonski restoran Viking).

Znamenitosti: Ilirski ostaci (4./3. st. prije Krista), ostaci benediktinske opatije (12. st.) i starokršćanska crkva (6. st., ostaci freski); crkva Svete Marije (1041. godina).

VALALTA MARINA se nalazi u uvali Sveti Feliks južno od ulaza u Limski zaljev i dio nudističkog centra Valalta. Prilikom ulaska u marinu sa zapada treba se paziti na stjenovito dno koje se proteže sjeverozapadno od početka lukobrana. Marina ima 180 mjesta na svakoj strani lukobrana, na pontonskom mostu i duž rive. Postoji ograničen broj suhih vezova za jahte. Jahte bi se trebale vezati na četiri veza i vezati bočno kraj svake strane rive. Na zapadnoj strani uvale Saline nalazi se dobro sidrište (dubina 4m).
Marina radi samo u sezoni. Ima recepciju, samoposluživanje i duty-free trgovine.
Navoz za mala plovila. Hidranti i električni priključci. Tehničke usluge u marini Parentium i marini Červar- Porat. Gorivo u Vrsaru.

ROVINJ (45° 05’N; 13° 38’E)

grad (1991. godine populacija 12.910) i luka na poluotoku i obroncima. Luka ima dva dijela: južni (Sabionera) i sjeverni (Valdibora).

Pristup: Rovinj je lako prepoznati sa mora po zvoniku crkve Svete Eufemije na vrhu brda, dimnjaku tvornice za preradu ribe u sjevernoj luci, kvadratnom bijelom kamenom tornju (bijelo svjetlo) na točki Svete Eufemije te otočiću Sveta Katarina južno od grada.
Prilikom prilaska južnoj luci ne smije se koristiti prolaz između otočića Sveta Katarina i cilindrične plutače sa zastavom (crna i crvena, dva konusa na vrhu njihovih baza) koji označava istočni rub rta (istočno od otočića).
U uvali Lon nalazi se potopljen brod; njegov jarbol je 1m iznad površine mora.

Sidrenje: Sjeverna luka (Valdibora) je dobro zaštićena od bure i juga, ali je izložena zapadnim i jugozapadnim vjetrovima, kada more poplavi cijeli zaljev. Južna luka je također dobro zaštićena od bure i juga, ali je izložena zapadnim i jugozapadnim vjetrovima. U sjevernoj luci brodovi gaza do 5m se mogu vezati duž zaljeva, manji brodovi se mogu usidriti jugozapadno i sjevernoistočno od zaljeva. Ako puše jugozapadni vjetar te na prvi znak ljetne bure, brodovi bi se trebali premjestiti u južnu luku. U južnij luci (Sabionera) vanjska strana i dio unutarnje strane rubnog lukobrana su rezervirani za putnike i jahte; drugi brodovi se mogu sidriti na početku lukobrana u pristaništu ili duž zidane rive. Malim brodovima se savjetuje sidrenje u marini. Kada pušu jaki istočni i zapadni vjetrovi, stvara se moćna struja diljem vanjske strane lukobrana koji otežava manevriranje.
Rovinj je stalna luka za iskrcaj; carina, podružnica glavnog lučkog ureda, poštanski ured; bolnica sa ortopedskom kirurgijom, medicinska služba, ljekarna, duty-free trgovine, veliki broj hotela, banke; tvornica za preradu ribe Mirna, morski istraživački centar Ruđer Bošković, eksperimentalno ribogojilište, morski akvarij. Ribarski klub Medusa. Maestral Yacht Club. U južnom dijelu otočića Mascin, sa uskim pješčanim mostićem do Crvenog otoka se nalazi naturistički kamp. Park Muntrav (pod zaštitom prirode) sa svojim hotelima i plažom za kupanje proteže se južno od grada.

Jedinice: Vodeni hidranti u sjevernoj i južnoj luci, svim vrstama goriva od pumpi u sjevernoj luci na zapadnom uglu rive, druge zalihe u gradskim trgovinama i duty-free trgovinama.
Mjesto za jahte se nalazi u jugoistočnom dijelu južne luke (dio tvornice za proizvodnju hrane Mirna) gdje se mogu napraviti manji popravci vodenih plovila i servisiranje. Navoz za jahte do 400 GRT.
Ljeti umjetnička kolonija održava izložbe u ulici Grisia.

Znamenitosti: Crkva Svete Eufemije (1736. godina, na mjestu starokršćanske crkve), kapelica Svetog Trojstva (13. st.), Lođa (1592. godina), toranj sata i Balbi svod (1680. godina), gradska dvorana (17. st. muzej). Na groblju se nalazi red čempresa koji su prirodni spomenik. Svetvinčenat (grobna crkva sa freskama, crkva Svete Marije, 16. st., palača Grimani 1589. godine) 33 km. Barbariga (rimska villa rustica, 1. st.) 8 km.

Brojna područja oko Rovinja (šuma i park na Zlatnom rtu, otočići nasuprot grada i područje duž obale) su pod zaštitom kao prirodne rezerve.

ROVINJ MARINA (ACY) se nalazi u jugoistočnom dijelu luke Rovinj (Monte ulin), osim brodogradilišta okružen borovima, cestom 1 km od centra grada. Otočić Sveta Katarina i lukobran zaštićuju ga od svih vjetrova, osim jugozapadnog vjetra koji rijetko puše, osim u kasnu jesen i zimu, kada je opasan; zapadni vjetar uzrokuje teški zrak.
Marina ima 380 mjesta do 15 m (četiri veza) i 120 suhih vezova. Voda i električni priključci u na pontonskim mostovima i na pristaništu. Marina je otvorena cijelu godinu. Sidrenje u zaljevu Valdibora (sjeverno od zvonika crkve Svete Eufemije), dubine 2024 m, 300 m od obale; preporuča se sidrenje nasuprot južne luke, koje je 500 m sjeverozapadno od centra otočića Sveta Katarina, 600 m od otočića Banjol ili 300 m jugo-jugozapadno od Svete Katarine. Manji brodovi i jahte se mogu usidriti malo dalje istočno. Ako bura puše plovila bi se trebala usidriti u zaljevu Sabionera (južna luka) južno od otočića Svete Katarine, dubine 615 m. Marina ima recepciju, restoran, trgovinu i duty-free trgovinu, toalete i tuševe sa vrućom vodom, praonicom rublja, sportskom opremom. Brodovi se mogu unajmiti (charter). Dizalica (10 t) i mali navoz. Moderne radionice za sve vrste popravaka trupa i motora. Veći popravci se mogu izvesti u Rovinju. Stalne službe informacija i upozorenja što se tiče vremena, oluja i mijena. U uredima u marini možete vidjeti vremensku prognozu i izvješća.

SVETI ANDRIJA također Crveni otok (45° 03’N; 13° 37’E)

mala luka i hoteli na istoimenom otočiću, oko 1.5M južno od Rovinja.

Pristup: Jahte se mogu odvesti na svjetionik Sveti Ivan na pučini, osmerokutnog tornja pokraj čuvara svjetionika jednokatne kuće (bijeli bljeskovi). Približavajući se sjevernoj obali treba se paziti na rtove označene žutim jarbolom sa crnom vrpcom u sredini (100m zapadno od stijene Samer), dva crna konusa na vrhu okrenutima jedan prema drugom. Na sjevernoj obali otočića prema obali na točki Kurent nalaze se podvodni kablovi i cijevi. Zabranjeno je sidrenje južno od luke.

Sidrenje: Male sjeverne i južne (za pristajanje malih plovila) luke. Pristanište nasuprot hotela u sjevernoj luci je izloženo vjetru i moru sa sjeveroistoka i sjeverozapada, južna luka je izložena samo jugozapadnim vjetrovima. Dubina na vrhu mjesta za pristajanje je oko metra i na vrhu jugozapadnih i sjeverozapadnih pristaništa južne luke oko 2.5m, luka je plitka. Vez sa četiri užeta pokraj pristaništa u sjevernoj luci i bočnom vezu sa obje strane južne luke.

Jedinice: Vodeni hidrant u južnoj luci. Drugi zahtjevi u Rovinju.

FAŽANSKI KANAL

prolaz između obale i otoka Brijuni je označen linijom: na sjeveru točkom Barbariga, hridi Kabula i na jugu točka Prostina i točkom Pinida (Peneda).

Pristup: Ovo je vrlo stjenovita obala sa mnogo rtova i hridi 400 m od obale. Osim otoka i more je plitko. Približavajući se kanalu Brijuni primjećuju se njegove karakteristične zgrade i vegetacija. Treba se obratiti pozornost na izbjegavanje: hridi Kabula (crno-žuti toranj sa stupom i galerijom, dva crna konusa koja pokazuju gore, bijelo svjetlo) na sjeverozapadnom dijelu Brijuna; rt Mrtulin označen cilindričnom plutačom sa jarbolom i dvije crne kugle, obojene crnom bojom sa crvenom trakom na sredini) na istočnoj strani sjevernog ulaza; rt južno od Fažane (2 zelene plutače); rt Saluga (cilindrični rt sa crvenim tornjem sa zastavom i galerijom; sektor svjetla crveni sektor opasnosti) južno od ulaza u luku Brijuni; rt Rankun (cilindrična crvena plutača piramidne konstrukcije, crveno svjetlo) istočno od istoimene točke Veli Brijun; rt Kotež (cilindrični toranj sa jarbolom i galerijom) istočno od rta Rankun. Tu su brojna sidrišta u kanalu za mala plovila, posebno kada pušu jugozapadni i jugoistočni vjetrovi; nasuprot uvale Marić, nasuprot Fažane i luke Brijuni i u uvalama Verige i Runci. Sjeverozapadni vjetar uzrokuje teški zrak u sjevernom dijelu, a vjetrovi sa jugozapada i jugoistoka u južnom dijelu kanala. Tu su prisutne stalne sjeverozapadne struje. Tijekom poplave i kada pušu južni vjetrovi struja postiže brzinu od 3 čvora.

Upozorenje: Između Fažane i brijunskih otoka su brojni podvodni kablovi i cijevovodi.

FAŽANA (44° 56’N; 133° 48’E)

mali grad (199. godine populacija 2.716) i luka na istočnoj obali Fažanskog kanala (nasuprot otoka Veli Brijun).

Pristup: Crkveni zvonik je glavna oznaka. Luka je ograđena lukobranom na sjeveru (na vrhu sa crvenim cilindričnim tornjem sa crvenim svjetlom) i na jugu pristaništem (na vrhu sa bijelim cilindričnim tornjem sa zelenim svjetlom). Kada se luci prilazi sa juga, treba se paziti na plitko stjenovito dno koje se proteže 400m od obale. Zapadni rub opasnih rtova je označen sa zelenim kupastim plutačama, koje trebaju ostati na desnoj strani. Brojne podvodne cijevi i kablovi leže između Fažane i otoka Veli Brijun.

Sidrenje: Luka je zaštićena od sjeveroistočnih i jugoistočnih vjetrova i morem; zapadni i sjeverozapadni vjetrovi su opasni jer uzrokuju uzburkanost mora u luci. Sidrište je 0.3M sjeverozapadno od luke. Samo mala plovila se mogu usidriti u luci i pristaništu. Dubina na manjem mostu je oko 2m a na južnom pristaništu oko 3.54m. Na pristaništu je hidrant i električne veze.

Jedinice: Hotel, nekoliko restorana, medicinske usluge, uredi recepcije za ekskurzije do Brijuna.

BRIJUNI (Veli Brijun, Mali Brijun, 11 malih otoka i znatan broj stijena i hridi)

otoci su odvojeni od unutrašnjosti Fažanskim kanalom.

Pristup: Na vrhu Velog Brijuna je dvorac, obala odmah do točke Pinida (bijelo izofazno svjetlo); crno-žuti toranj sa crnim jarbolom i galerijom i dva crna konusa, točke prema gore (bijelo svjetlo) na stijeni Kabula (vidi Fažanski kanal). Otoci su naseljeni od prehistorijskih vremena, a posebno u rimska vremena (od 2. st. prije Krista). Tu se nalaze ostaci brojnih naselja i dvoraca u uvali Verige, ostaci hrama Venus i bazilike iz 6. st. Tu je i bizantinski kamp iz srednjeg vijeka, bazilika sa tri svoda benediktinskog samostana. Venecijanci su intenzivno koristili kamenolome na otočiću Jerolimu i sagradili utvrde na nekoliko mjesta. Tijekom epidemije malarije u 17. st. otoci su bili gotovo napušteni, ali na kraju 19. st. poduzete su antimalarijske mjere (Robert Koch), sagrađeni su hoteli, a sadnja biljaka je počela sa mediteranskom i egzotičnom vegetacijom. Voda je donesena sa glavnog kopna, a Brijuni su postali međunarodni centar za razonodu. Blaga klima pogoduje rastu mediteranskim biljkama u parkovima prirode. Na Velom Brijunu se nalazi zoološki vrt sa raznovrsnim životinjama. 1984. godine Brijuni su proglašeni nacionalnim parkom, a otočić Vanga memorijalnim centrom.

PULA (44° 52’N; 13° 50’E)

grad (1999. godine populacija 62. 378), luka i marina na jugozapadnom kraju istarskog poluotoka. Leži u prirodnom zaljevu zaštićen sa poluotokom i lukobranom.

Pristup: Signalna stanica na brdu Mužilj (na poluotoku južno od ulaza u luku), crveno svjetlo na točki Prostina sjeverno od ulaza u kameni kvadratni toranj sa gornjim dijelom obojanim u crveno) zeleno svjetlo na vrhu lukobrana Kumpar (zeleni toranj sa jarbolom i galerijom) i svjetlom na točki Pinida (kvadratni toranj pokraj kuće, bijelo izofazno svjetlo) se lako prepoznaju sa mora. Kada se noću približavate držite se sredine kanala i okrenete smjer ka crvenom svjetlu na južnoj strani otočića Sveti Andrija; kada se prolaz između Svetog Andrije i Svete Katarine jasno može vidjeti, smjer se može okrenuti ka prolazu između dva otoka i između dva para svjetlih oznaka (luka- crveno, desna strana broda- zeleno) koji vodi do istočnog dijela luke. Prolaz između dva otoka je označen sa dva crvena cilindrična tornja sa crvenim svjetlima na sjeverozapadnoj strani, i sa dva zelena cilindrična tornja sa zelenim svjetlima na jugoistočnoj strani.
Ograničene i zabranjene zone. Od poravnane točke Prostina, točke Kumpar do poravnanja otoka Sveti Andrija, poluotoka Sveti Petar brodovi moraju jedriti na brzini manjoj od 8 čvorova te od ove točke naprijed na brzini ne većoj od 5 čvorova. Plovila moraju proći brodove usidrene u brodogradilištu Uljanik na najvećoj mogućoj udaljenosti. Brodovi sa roniocima moraju se proći pri minimalnoj brzini i sa ugašenim motorima. U prolazu između otoka Sveti Andrija i Sveta Katarina, brodovi koji dolaze moraju prednost dati brodovima koji napuštaju luku. U ovom prolazu brodovima je zabranjeno koristiti jedro kao njihovo jedino sredstvo propulzije. Brodovi ne smiju proći unutar 50m od otoka Sveti Andrija i Sveta Katarina i glavnog kopna istočno od kraja uvale Fizela vela (Lučica) i pristaništa u uvali Pod stine na točki Kumpar. Jahte, motorni brodovi, jedrilice i motorni jedrenjaci se ne smiju približavati unutar 50 m od kupališnih plaža i mjesta predviđenih za plivanje označenih sa zaštitnim mrežama. Skijanje na vodi je zabranjeno na području luke.
Poluotok Sveti Petar i otočići Sveti Andrija i Sveta Katarina dijele područje luke na vanjsku i unutarnju luku.

Sidrenje: U unutarnjem (trgovačkom) istočnom dijelu brodovi se mogu sidriti na gatu Rijeka, dubina 3.57.9m) u zaljevu Arena (dubine 56m) ili zaljevu maršala Tita (dubina 2.56.0m). Preporuča se sidrenje u marini Pula. Oko 400 m sjeverozapadno od gata Rijeka se nalazi sidrište (8.5m). Dio rive od zaljeva maršala Tita do mosta brodogradilišta je rezervirano za ribarske brodove. Najbolje sidrište za velike brodove je zapadno-jugozapadno od željezničke stanice. Pula je otvorena međunarodnom jedrenju te je stalna luka. Glavni lučki ured, carina, prodaja karata i plovidbene publikacije (PLOVPUTPlovno područje Pula, u zgradi glavnog lučkog ureda); željeznička stanica, poštanski ured, medicinska služba, bolnica, ljekarna. Uljanik i ribički klub Avijatičar, sportski klub Uljanik (zaljev Veruda) i Yacht Club Mornar (zaljev Soline).

Jedinice: Voda iz hidranta; stanica za gorivo na malom gatu nasuprot glavnog lučkog ureda; duty-free trgovina, nautička oprema i jedinice za skladištenje (Brodokomerc). Tu se nalazi i električna dizalica od 15 t na kraju obale gata Rijeka; brodogradilište Uljanik može izvesti sve popravke trupa i motora svih veličina; to se može također izvesti u brodogradilištima Puli i Uljaniku.

Trajektne linija: Pula- Mali Lošinj- Silba- Zadar

Na početku srpnja se organizira istarska regata u Puli, Poreču, Umagu, Rovinju i Puli) te tijekom srpnja filmski festival.

Znamenitosti: Kaštel (nakon 177. godine prije Krista, izmjene u 13. stoljeću i 1631. godine), rimski amfiteatar (12. st., 23.000 gledatelja), slavoluk Sergijevaca (1. st. prije Krista), Porta Gemina 2./3.st.), rimski mozaik koji prikazuje kažnjavanje Dirce (1. st. Ulica prvog maja), Augustov hram (1. st.), katedrala (4-5.st., rekonstrukcije u 15. st. i 1640.), kapela u crkvi Svete Marije Formose (oko 556. godine, mozaik), crkva Svetog Franje (4. st., poliptih), gradska dvorana (1296. godina, restaurirana 1653. godine), arheološki istarski muzej sa zbirkom kamenih spomenika i fragmenata, Julijanski teatar na Monte Zaro (1. st.). Vodnjan, crkva Sv. Blaža (bogata kolekcija liturgijskih predmeta; gradska dvorana sa umjetničkom zbirkom) 10 km. Valtura (ilirsko naselje, rimska kolonija Nesactium u selu Vizace) 11 km.

PULA MARINA (ACY) se nalazi u jugoistočnom dijelu gradske luke (gat Istra).
Tu su vezovi za 220 brodova na pontonima kojima se upravlja sa gata Istra, (dubina 48m) i 100 suhih vezova. Priključci za vodu, struju i telefon.
Marina ima recepciju, restoran i duty-free trgovine, kafiće, toalete i tuševe sa vrućom vodom; praonicom rublja; parkingom, pumpama za gorivo (150 m od marine).
Manji popravci trupa, motora i električnih instalacija se mogu izvesti u marini. Veći popravci se izvode u brodogradilištu Pula i Uljanik. Marina je otvorena cijelu godinu.

VERUDA (44° 50’N; 13° 50’E)

uvala i otočić 3.2M od točke Kumpar (oko 4M južno od Pule).

Pristup: Bijeli toranj sa crvenim vrhom i galerijom pokraj kuće (crveno svjetlo) na točki Verudica, ostaci samostana na otočiću Veruda; zgrade hotelskog kompleksa na sjeverozapadu, sa mora se vide ulaz i uredi marine. Veruda je zaštićena od svih vjetrova i mora. Prilikom približavanja treba se paziti na izbjegavanje stjenovitog rta oko 150 m jugozapadno od točke Verudica. Brodovi ne bi trebali biti u centru zaljeva zbog rtova diljem obale.

Sidrenje: U marini Veruda.

MARINA VERUDA, PULA je smještena na istočnoj obali sjeverne uvale luke Veruda, 3.5M južno od Pule. Omogućava sklonište od svih vjetrova i mora, ali vanjski lukobran je izložen južnim i jugozapadnim vjetrovima. U marini se pružaju vremenska izvješća i prognoze. Marina ima 17 betonskih gatova (prosječna dubina 3.5m). Nalaze se i vezovi za 688 brodova do 30 m duljine (četiri veza, luk ili krma na gatu) i oko 150 suhih vezova za popravke i boravak tijekom zime. Vezovi se mogu rezervirati telefonom. Na svim vezovima postoje priključci za vodu i struju.
Sjeverno od marine postoji dobro sidrište (dubine 45m).
Marina ima recepciju, trgovinu i duty-free trgovinu, restoran, pizzeriu, supermarket, mjenjačnicu, u blizini zapadne obale je zaljev gdje se nalazi centar za odmor sa trgovinama. Gorivo i plin butan su dostupni u marini.
Električna dizalica (10 t); briga, održavanje, servisiranje i čišćenje motora (npr. VOLVO i DUCATI), jedra i električne instalacije su dostupne u marini.
Veći popravci su u brodogradilištima Pula i Uljanik.

Sportski tereni Arenaturist (tenis, košarka, mini-golf, kuglanje).

ALTANA (44° 49’N; 13° 52’E)

uvala jugoistočno od Pule, selo Banjole (1991. godine 707 stanovnika).

Pristup: Uvala se može prepoznati po kamenoj piramidi sa zastavom i kuglom (mjere milje) i stupom sa visokom antenom na južnoj točki ulaza.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od svih vjetrova i mora osim sa istoka i jugozapada. Na sjevernom dijelu se nalazi zidana riva (dubina 24 m) pokraj koje brodovi mogu usidriti te oko malog gata nasuprot tvornice za preradu ribe (dubina 1.23 m). Tu se nalazi i sidrište u sredini uvale na dubini od 4m. Dvije plutače se nalaze oko 300m od ulaza u uvalu.

MEDULINSKI ZALJEV (44° 46’N; 13° 55’E 44° 49’N; 14° 00’E)

zaljev na južnoj obali Istre između točaka Kamenjak i Marlera; poluotok Kašteja ga dijeli na dva dijela. Unutarnji dio je plitak te prikladan samo za mala plovila (gaza do 1 m).

Pristup: Selo Premantura se može prepoznati po zvoniku; u selu Medulin nalazi se crkva sa dva zvonika (1991. godine 1.885 stanovnika); kameni toranj iznad kuće na hridi Porer (bijelo svjetlo), kvadratni toranj pokraj kuće (bijelo svjetlo), na točki Marlera; crvena i bijela piramida na otočiću Fenera. Treba biti jako oprezan jer ima mnogo otočića. Sljedeći otočići su označeni: Fenera, sjeverozapadno od istoimenog otočića, označenog sa crvenom i crnom željeznom zastavom na vrhu sa dvije velike kugle; Konjina, jugoistočno od otočića Ceja, žuto-crna zastava na vrhu sa dva konusa,koji pokazuju dolje; Ceja jugozapadno od istoimenog otočića, zelena zastava na vrhu sa zelenim konusom, Gajdarusa zapadno-sjevernozapadno od otočića Ceja sa crvenom zastavom na vrhu.
Najsigurnija ruta za mala plovila se nalazi između rta Albanez i stijenom Porer (označenoj svjetlom). Može se doći između rta (točka Krsina) i stijene Porer, ali se treba paziti na opasne (neoznačene) stijenovite rtove Veliki Balun i Fenoliga (cilindrični crveni toranj, crveno svjetlo); dubina kanala je oko 8m. Oko 250m južno od točke Krsina nalazi se istoimeni rt označen sa zastavom sa dva crna konusa na vrhu okrenutima prema dolje. Smjer se može nastaviti prema otočiću Fenera. Treba se prijeći na južnu stranu te se tada može i smjer promijeniti prema kanalu između otočića Bodulas i Ceja (unutar bijelog sektora svjetla točke Munat; crveni cilindrični toranj).
Također se može prići između točke Kamenjak i otočića Fenera; tada istočno prema otočiću Sekovac, ostavljajući rt Ceja sa desne strane (označen sa zastavom sa zelenim konusom na vrhu), tada usmjeriti prema medulinskom zvoniku, istočno od otočića Trumbuja. U unutrašnjem dijelu zaljeva savjetuje se držati se sredine između točaka Munat i Kašteja; nakon prolaska širine otočića Trumbuja, držati se sredine kanala prema otočiću Pomerski školjić sve dok se ne počnu jasno nadzirati detalji marine. Prilazeći marini Pomer, otočić Premanturski školjić bi se trebao napustiti sa lijeve strane. Ako se prilazi noću, potreban je najveći oprez.
Vanjski zaljev je izložen južnim vjetrovima koji uzrokuju ograničenu vidljivost, bura je također prilično jaka i dugo traje. Loše vrijeme se može očekivati kada se pojave oblaci preko brda Osoršćica (otok Lošinj).

Sidrenje: Veći brodovi se mogu usidriti između otočića Ceja i Trumbuja (dubina 20m), manjim plovilima se savjetuje korištenje sidrišta zaštićenog od svih vjetrova u prolazu zapadno od poluotoka Kašteja i južno od otočića Pomerski školjić. Manja plovila se mogu sidriti pokraj dva gata u uvali Runke (dubina 3m) ili nasuprot istočne obale pokraj staze sa dizalicom (dubina 2.5m); na stanici sa plinom butan, restoranom i supermarketom.
U sjevernom dijelu zaljeva se nalaze i nalazi školjaka. Podvodni kablovi i cijevi leže između točaka Munat i Kašteja.

Jedinice: Hrana u lokalnim mjestima, voda na točki Kašteja, gorivo u Medulinu koji ima poštanski ured i medicinsku službu.

Zamenitosti: Mutila rimska villa rustica; rimska groblja i terme na poluotoku Vižula.

POMER MARINA (ACY) leži na sjeverozapadnom dijelu zaljeva Medulin južno od sela Pomer, 10 km od Pule. Tu je i 5 gatova sa 250 mjesta (22.8. m) i 100 suhih vezova; električne instalacije. Tijekom dugotrajnog juga stvara se teški zrak u marini, bura i tramontana otežavaju jedrenje. Tu je i dobro sidrište istočno od linije: Pomerski školjić, Premanturski školjić, dubine 68m.
Marina ima recepciju, restoran, duty-free trgovinu, toalete i tuševe sa vrućom vodom; sportske terene; parking, pumpu za gorivo.
Dizalica (10 t) i navoz za manje popravke trupa, motora i električne instalacije. Veći popravci se mogu izvesti u Puli u brodogradilištima Pula i Uljanik.
Trajne informacije i servis za upozorenja koji se tiču oluja i plime i oseke, vremenska prognoza i plovidbene poruke.
Marina je otvorena cijelu godinu.

BUJE (44° 49’N; 13° 59’E)

uvala i sidrište za mala plovila na jugoistočnoj obali Istre (jugoistočno od sela Ližnjan).

Pri prilazu treba se paziti na rt Siku i stijenu 100 m od obale, jugoistočno od luke. Noću se rt i stijena nalaze u tamnom sektoru svjetionika Marlera.
Mala luka je zaštićena od svih vjetrova osim onih sa istoka.

INJOLE (44° 55’N; 14° 02’E)

razvedeni zaljev i sklonište za manja plovila na jugoistočnoj obali Istre. Apartmansko naselje, hotel Duga uvala. Hoteli, restorani. Pri prilasku treba se paziti na rtove u centru od ulaza u zaljev (dubina 0.3 m). Izloženost vjetrovima i moru sa jugoistoka, bura se snažno osjeća.

KRNIČKA LUKA također Krnica (44° 57’N; 14° 03’E)

selo (1991. godine 296 stanovnika) i uvala na zapadnoj strani ulaza do otočića Rasa (jugoistočna obala Istre).
Zaštićen od svih osim jugoistočnih vjetrova. Pruža dobro sidrenje za mala plovila na unutarnjem kraju zaljeva (dubina 7.59m), malo pristajalište obično je zauzeto ribarskim plovilima. Trgovina i restoran u selu.

RASA (44° 57’N; 14° 03’E 45° 02’N; 14° 05’E)

dugi otočić u koji utječe rijeka Raša.

Pristup, znamenitosti: zvonik u selu Krnica, bijeli željezni toranj (bijelo svjetlo) na točki Ubac, cilindrični crveni toranj otvorene kosnstrukcije (crveno svjetlo) na točki Mulac i kamenoj piramidi sjeverno od te točke.
Treba se paziti pri dolasku da bi se izbjegao rt sjeverozapadno od gata u uvali Bršica i olupina u uvali Salamušćica (oko 1.5. km sjeveroistočno od sela Rakalj).
Također pazite na intenzivni trgovački promet do terminala Trget i Bršica. U uvalama Risvica, Salamušćica i Blaz se nalaze polja školjaka.
Bura ovdje puše na mahove i formira vrtloge. Kada puše snažno jugo osjeća se teški zrak sve dolje do otočića te do luke Trget (1991. godine populacija 55) koja je željeznički terminal industrijske linije od Lupoglava.

Sidrenje: Brodovi gaza do 6m se mogu usidriti u uvali Bršica, a manji u luci Trget. U ovoj luci najbolje se sidriti (četiri veza) južno ili jugoistočno od ureda u luci. Najbolje sidrište za veća plovila je u uvali Tunarica, od sjeveroistočne obale (oko 2M od ulaza). Bura je ponešto manja nego u ostalim dijelovima uvale. Manjim plovilima se savjetuje sidrenje dalje od istočne obale uvale južno od uvale Risvica (bitve za krmeni privez) i uvale Teplica. Bura se ovdje snažno osjeća i formira vrtloge. Polja školjaka u uvalama Risvica, Salamušćica i Blaz nemaju oznake te su stoga opasne za plovidbu.
Luka je otvorena međunarodnoj plovidbi i stalna je luka. Do grada Raše (1991. godine populacija 1.970) se dolazi cestom od Trgeta (10M); ima poštanski ured, medicinsku službu, ljekarnu; Adria u Labinu prozvodi brodove od stakloplastike.

TRGET (45° 01.4’N; 14° 03.4’E)

malo selo (1991. godine populacija 55) do kraja uvale Raše.

Pristup: Zeleni toranj sa zastavom i galerijom (zeleno svjetlo) na točki Trget oko 0.2M sjeverozapadno od grada.

Sidrenje: Mala plovila se mogu sidriti između dva mala gata (četiri veza). Snažno se osjeća bura sa istoka. Lučka podružnica i carina.

Jedinice: Voda sa mreža, trgovine u Raši i Labinu.

BRŠICA (45° 01.8’N; 14° 03’E)

uvala i luka na dnu uvale Raša služi Raši i Labinu (1991. godine populacija 9.036). Drveno pristanište od istočne obale uvale i pristanište za stoku na gatu T.

Pristup: Strmo bjeličasto rezanje pokraj betonske platforme; tri lučke dizalice, željezni toranj (svjetlo zeleni) na točki Trget.

Sidrenje: Sjeverozapadno se nalazi i zidana riva od strmog gata. Mala plovila se samo mogu sidriti na malobrojnim plutačama. Jugo se ovdje snažno osjeća, bura je žestoka i puše na mahove.
Lučka podružnica, carina i poštanski ured u Trgetu (1.5km).

Upozorenje: Aluvijalne naslage dobivene od rijeke Raše uzrokuju promjene u dubini mora koje može najveće biti 1m. Kada je rijeka nabujala nakon kiše, struje mogu otežati manevriranje i jedrenje unutar ili van uvale.

Jedinice: Vodeni hidrant na obali, namirnice u trgovinama u Raši i Labinu.

TUNARICA (44° 58.4’N; 14° 05.8’E)

široka uvala na istočnoj strani uvale Raša, jugoistočno od točke Sveti Mikula.

Pristup, obilježja: Od ulazne točke do sjevera se nalazi crveni stup i zastava sa galerijom (crveno svjetlo).

Sidrenje: Uvala je zaštićena od svih vjetrova. Manja plovila se mogu vezati pokraj gata ili sidriti u sjevernoj uvali (nekoliko kamenih blokova dopuštaju vezanje na četiri točke).

KOROMAČNO (44° 58’N; 14° 07’E)

selo (1991. godine populacija 269), uvala i točka na istočnoj obali Istre, zapadno od točke Crna punta. Pruža dobro sklonište od bure, ali je izložen jakim južnim vjetrovima i morem sa jugozapada do jugoistoka (ako se takav vjetar razvije, sklonište bi se trebalo pronaći u uvali Raša).

Pristup, obilježja: Bijeli kavez na uglu kamene kuće (bijelo svjetlo) na točki Crna, dimnjak iz tvornice cementa, seoske zgrade i silosi u stražnjem dijelu, kamenolom na obližnjem brdu i lučkim dizalicama. Prilikom približavanja zidanoj rivi treba se držati barem 50m od desne strane kamenih blokova prije glavnog malog gata jugozapadno od ulaza.
Nabolje sidrište za brodove je 0.5M sjeverozapadno od točke Koromačno.

Jedinice: Ograničeni iznosi hrane i vode. Poštanski ured i medicinska služba.

PRKLOG (45° 02’N; 14° 10’E)

uvala pokraj istoimene točke na istočnoj istarskoj obali oko 2M južno od Rabca; dubina do 39m. Zaštićen od svih vjetrova, osim onih sa juga. Brodovi se mogu usidriti ili vezati, ali samo u hitnim slučajevima.

Pristup: Uvala se može prepoznati po kapeli na točki Sv. Marin.

Sidrenje: Brodovi se ovdje mogu sidriti po normalnim vremenskim i u hitnim slučajevima (dno koje dobro drži sidro), ali bura puše snažno, a južni vjetrovi uzrokuju valove, što ga čini nesigurnim skloništem. Mala plovila se mogu sidriti (vez na četiri točke) na dnu uvale (sjeveroistočno od hridi).

Upozorenje: Na dnu zaljeva, odmah uz zapadnu obalu, male hridi su malo iznad razine mora.

RABAC (45° 06’N; 14° 10’E)

turističko naselje (1991. godine populacija 1.373) i mala luka između točaka Sveti Juraja i Sveti Andrija na istočnoj obali Istre.

Pristup, obilježja: Labinski zvonik (sjeverozapadno od luke) kvadratni kameni toranj (bijelo svjetlo), zgrade hotelskog naselja na točki Sveti Andrija; sjeverozapadno od točke na dnu uvale se nalazi više hotela.
Kada se približavate trebate paziti na stijenu Sveti Juraj oko 300m sjeveroistočno od istoimene točke.

Sidrenje: Uvala je djelomično skriveno od bure koja međutim, uzrokuje teški zrak. Otvorena je južnim vjetrovima i valovima. Na sjevernom dijelu istočne strane uvale nalazi se zidana riva; sjeverni dio, do gata, koriste ribarski brodovi (dubina 23m) i brodovi lokalnih ljudi. Gat (5.56m) je rezerviran za obalne brodove i brodove za ekskurzije. Izgrađeni dio južnog gata koristi trajekt do Porožine (ako ne može isploviti iz Brestove). Veći i manji brodovi bi se trebali vezati (vez na četiri točke) na najjužnijem dijelu rive, nasuprot hotela. Instalacije za vodu i struju. Na sjeverozapadnoj obali se nalazi napušteno pristanište. Ovo je opasno mjesto za sidrenje kada puše bura.
Najbolje sidrište za brodove svih veličina je na sjeveroistočnom dijelu luke.

Jedinice: Podružnica glavnog lučkog ureda, poštanski ured, medicinska služba, ljekarna, banke, nekoliko hotela i hotelsko naselje sa trgovinama. Namirnice; pumpa za gorivo 500m od obale. Yacht Club Kvarner. Usluge. Kamp Oliva za motoriste se nalazi pokraj luke. Dizalica (5t); manji popravci se mogu izvesti u radionicama u Raši.

Znamenitosti: Ostaci gradskih zidina (1587. god.), mjesto rimskog grada Albona, zgrade iz srednjeg vijeka do baroknog perioda. Muzej sa zbirkom kamenih fragmenata. Oko 5 km dalje je Dubrova gdje se održava Mediteranski kiparski simpozij, zbirka kipova.

PLOMINSKA LUKA (45° 06.8’N; 14° 12’E)

duboka uvala oko 3M sjeveroistočno od Rabca. Jako je duboka i strmih strana, osim na kraju gdje dotoci struje morsko dno čine promijenjivim. Mali grad Plomin (1991. godine populacija 137) se nalazi na kraju uvale.

Pristup: Može se prepoznati po strmom sjeveroistočnom ulazu na točki Mašnjak gdje se nalazi motel, po zvonicima crkava Plomin i dimnjakom termoelektrane.

Sidrenje: Bura je ovdje jaka i opasna i puše na mahove sa jugozapada, puše također i ljeti, često iznenada. Jugo uzrokuje teški zrak u luci. Sidrenje se preporuča samo po lijepom vremenu (dno koje dobro drži sidro), sidrenje se ne preporuča na dnu zaljeva zbog plitkog stjenovitog dna.

Jedinice: Voda iz mreže. Namirnice u lokalnim trgovinama (ograničene).

MOŠĆENIČKA DRAGA (45° 14’N; 14° 15’E)

selo (1991. godine populacija 472) u riječkom zaljevu, 7.5M sjeverno od ulaza u luku Plomin.

Pristup, obilježja: Crkveni zvonik i zgrade Mošćenice na brdu poviše zaljeva, zeleni toranj sa zastavom (zeleno svjetlo) na jugoistočnom uglu gata, doline koja se proteže od planina do mora, noću zeleno svjetlo sa jugoistočnog kuta lukobrana.

Sidrenje: Zaljev je izložen svim vjetrovima osim onim sa sjeverozapada. Zimi puše snažan istočno-jugoistočni vjetar, a ljeti su česte oluje. Ponekad ovdje sa juga snažno puše maestral, što jako otežava pristajanje. Kada je planina Učka prekrivena oblacima, može se očekivati loše vrijeme sa juga. Brodovi se mogu usidriti ili vezati pokraj zidane rive (na četiri veza), ali samo kada je lijepo vrijeme. Samo ograničen broj malih plovila se može vezati u unutarnjoj luci.

Jedinice: Podružnica glavnog lučkog ureda, poštanski ured; medicinske službe u gradu; hoteli, marina i motoristički kamp. Namirnice i voda. Sjedište sportskog kluba Draga i Yachtsmen club Orion.

Usluge: Dizalica (3,5 t) u luci.

Znamenitosti: Mošćenica (srednjovjekovne zidine, toranj i gradska vrata, lođa iz 17.st.), crkva Sv. Andrije 1780.-90.god. sa baroknim interijerom, muzejska zbirka) 1M.

LOVRAN (45° 17’N; 14° 17’E)

gradić, (1991. godine populacija 3.640) i mala luka južno od Opatije.

Pristup, obilježja: Šiljati zvonik, crvena zgrada na brdu iznad grada, hotel na obali sjeverozapadno od lukobrana, kvadratni zeleni toranj (zeleno svjetlo) na vrhu lukobrana.

Sidrenje: Luka je izložena buri i jugu i ne preporuča se za duži boravak. Istočni vjetar uzrokuje velike valove (znakovi upozorenja su oblačni pokrov na planini Učka i visoki vodostaj). Tijekom južnih vjetrova struje otežavaju manevriranje. Vezovi su stalno zauzeti. Sidrište se nalazi oko 500m od obale na dubini od 30m, dno je dobro, ali je sidrište izloženo svim vjetrovima osim onima sa sjeverozapadnog kvadranta.

Jedinice: Bujna voda iz gradskih zaliha, pumpa za gorivo u gradu (oko 800m). Ljetno i zdravstveno odmaralište, bolnica za oboljele od koštane tuberkuloze i medicinska usluga; hoteli, restorani i trgovine, poštanski ured. Sportski ribarski klub Zubatac i Jedriličarski klub Istra.

Znamenitosti: Gradska vrata Stubica prema moru i tornju (srednjovjekovni); crkva Sv. Juraja (16. st., crteži na zidovima datiraju prije 1479. godine), kapela Sv. Trojstva (13. st.) na obali; barokne zgrade na trgu.

IKA (45° 18.3’N; 14° 17’E)

staro ribarsko naselje (1991. godine populacija 477) smješteno duž uvale formirano od poplavljenog ušća potoka Banina.

Pristup: Crvena kugla na zastavi (crveno svjetlo) na glavnom gatu je primjetno obilježje. Zbog rta diljem proširenja lukobrana savjetuje se jako oprezan pristup. Od zaljeva istočno od gata podvodna cijev se proširuje u jugozapadnom smjeru.

Sidrenje: Mala luka je izložena svim vjetrovima osim onima sa sjevera. Južni i istočni vjetrovi uzrokuju uzburkano more i brodovima se ne savjetuje duži boravak.

Upozorenje: Od uvale, istočno od gata, podvodna cijev se proteže u jugozapadnom smjeru.

Jedinice: Supermarket, gorivo u Lovranu (1M). Voda sa hidranta na obali nasuprot hotela.

Usluge: Dizalica (3t) na pri dnu gata.

OPATIJA MARINA (ACY Grassetto) se nalazi između Opatije i Ičića. Marina ima 6 gatova. Zaštićen je lukobranom sa istoka, dubine 2.5m (blizu obale) i do 10 (pokraj lukobrana). Ima 400 vezova (vez na četiri točke) i 100 suhih vezova. Marina će se proširiti sa sjevera sa dodatnih 5 gatova. Brzina broda je ograničena na 2 čvora. Marina ima recepciju, restoran, trgovine, fast-food restoran, trgovine, duty-free trgovinu, butike, prodaju nautičke opreme, snack-bar, toalete i tuševe sa vrućom vodom, praonicom rublja; tehnički servis, parking, navoz, dizalica (15 t).
Marina je otvorena cijelu godinu.

OPATIJA (45° 20’N; 14° 19’E)

grad i odmaralište (1991. godine populacija 9.073); također mala luka na sjeverozapadnoj strani riječkog zaljeva, oko 4M od Rijeke.

Pristup: Grad se može prepoznati po maloj sivoj kamenoj crkvi (bez zvonika sa bakrenom kupolom), mnogo hotela, cilindrični bijeli toranj sa zastavom i galerijom (crveno svjetlo, vidljivi azimut 137° prema jugu do 354°) na vrhu gata sa crvenim tornjem sa zastavom i galerijom (crveno svjetlo) na vrhu lukobrana marine nasuprot hotela Admiral.

Sidrenje: Vanjski dio gata služi za putničke brodove i one sa ekskurzijama te je prikladan za sidrenje kada je lijepo vrijeme. Unutarnja strana zaljeva je prikladna za brodove gaza do 3m te je zaštićena od svih vjetrova osim onih sa sjeveroistoka. Bura se osjeća umjereno i uvijek puše sa istoka. Južni i istočni vjetrovi uzrokuju uzburkano more. Unutarnji dio luke je rezerviran za brodove za lokalne ljude. Najbolji vez za brodove je u marini nasuprot hotela Admiral (0.8M jugo-zapadno od luke). Sidrište (oko 500 m od obale, dubina 50m) se ne preporuča po snažnim istočnim i jugoistočnim vjetrovima.
Opatija ima podružnicu glavnog lučkog ureda, carinu, poštanski ured, medicinski centar za talasoterapiju, ljekarnu, medicinsku uslugu, banke, velik broj hotela svih kategorija, razne trgovine, duty-free trgovine. To je centar Adriatic Yacht Cluba (ACY).
Jadran Yacht Club može preuzeti brigu za ograničeni broj brodova i zimi. U rano proljeće (ožujak) organizira međunarodnu jedriličarsku regatu za Opatija kup (klase Finn i Flying Dutchman).

Jedinice: Pumpe za gorivo na vanjski dio zaljeva, hidrant u zaljevu. Električne veze u lučkim uredima. Trgovine svih vrsta u gradu. Električna dizalica (5 t) u unutarnjem dijelu zaljeva, ručna dizalica (3 t) u vanjskom dijelu zaljeva. Manji popravci se mogu izvršiti u marini Admiral, većem od brodogradilišta Kantrida u Rijeci.

Znamenitosti: Crkva Sv. Jakova kod stupa (1508. godina, dodaci 1774. i 1937. godine), Villa Angiolina (1844. godine, početak Opatije kao ljetovališta na moru); park Prvi Maj (egzotika). Veprinac (gotički dvorac, gradska vrata, lođa, crkva Svetog Marka) 13 km. Planina Učka (1.396 m, vidici zaljeva Kvarner i Istra) 20 km cestom. Kastav, mali grad sa srednjovjekovnim ostacima (crkva Sv. Fabijana i Sebastijana iz 15. st., lođa iz 15. st.) 6 km.

ADMIRAL MARINA (49° 19’N; 14° 18.4’E)

je smještena u Opatiji, uglavnom za goste hotela Admiral.

Obilježja: Velika, bijela stubasta zgrada hotela Admiral koja stoji iznad marine i cilindrični crveni toranj sa zastavom (crveno svjetlo) na glavnom lukobranu se jasno vide sa mora.
Marina radi tijekom cijele godine.
Ima 206 vezova (vez na četiri točke) za manja plovila i jahte. Na obali su brojni suhi vezovi za popravke i boravak tijekom zime.
Marina je zaštićena od svih vjetrova i mora, ali jaka bura i jugo stvaraju teški zrak na vezovima pokraj lukobrana (bliže moru). To jako otežava ulazak te ga ponekad čini nemogućim. Uredi marine pružaju vremenske biltene i prognoze.
Trgovine u marini i Opatiji. Gorivo dostupno. Dizalica (5 t), električne instalacije, voda iz hidranta, servisiranje motora, popravci električnih instalacija, punjenje baterija, popravke jedra.
Održavanje tijekom zime.

VOLOSKO (45° 21’N; 14° 19’E)

tipično staro mediteransko ribarsko selo (1991. godine populacija oko 400) okruženo malom lukom.

Pristup, obilježja: Crkva sa dva šiljasta zvonika, crveni željezni toranj na jugu lukobrana (crveno svjetlo) i zeleni na vrhu sjevernog lukobrana (zeleno svjetlo).

Sidrenje: Luka je dobro zaštićena od jugozapadnih i sjeverozapadnih vjetrova. Drugi vjetrovi stvaraju opasne valove u luci pa se ne preporuča svaki duži boravak brodova. Manja plovila, gaza do 3m, se mogu usidriti pokraj gata. Sportski klub Volosko je u Brajdici.

PRELUK (45° 21’N; 14° 20’E)

mala luka na krajnjem sjevernom kraju riječkog zaljeva, oko 0.3M sjeverno od Voloskog. Ne pruža sklonište od jugoistočnih i jugozapadnih vjetrova i izložen je buri. Čak se i ljeti preporuča samo kratki boravak. Oko 120m od istočne točke nalazi se rt (3m).

Sidrenje: Veći brodovi se mogu sidriti u sjeveroistočnom dijelu luke (dno koje dobro drži sidro). Manja plovila se mogu sidriti na obali za popravke (55 m, dubina 1 m); dizalica (1.5 t).

Jedinice: U Rijeci i susjednom kampu za motoriste (istočna strana uvale Preluk).

RIJEKA (45° 20’N; 14° 25’E)

grad (1991. godine populacija 167.964) i najveća hrvatska trgovačka luka.

Pristup: U Rijeku se može pristupiti iz tri smjera: iz Kvarnerskog zaljeva kroz Vela vrata, između poluotoka Istra i otoka Cresa; od Kvarnerića kroz Srednja vrata između otoka Krka i Cresa; od Velebitskog kanala kroz Tihi kanal između otoka Krka i glavnog kopna.
Sljedeća obilježja se primjećuju kada se približava luci: visoki heksagonalni toranj svjetionika Mlaka (bijele i crne vrpce, bijelo svjetlo), šiljasti bijeli zvonik crkve na brdu Kozala (iznad grada), zgrada velike gradske bolnice, velika pomična dizalica brodogradilišta Treći maj na lijevo od luke, zeleni toranj sa galerijom (zeleno svjetlo) na vrhu riječkog lukobrana.
Zapadno od ulaza u glavnu luku leži Brgud, luka brodogradilišta Treći maj (zeleni toranj sa bijelom zastavom iznad kuće, zeleno svjetlo). U istočnom dijelu luke dio lukobrana je rezerviran za putničke brodove i pristajanje brodova. Luka Rijeka ne omogućava dobre jedinice za brodove i nije prikladna za duži boravak. Veći boravak će imati teškoće u pronalasku dobrog veza u luci, jedini dostupni vezovi su u istočnom dijelu glavne luke (gat Karolina Riječka i istočno od ovoga Senjsko pristanište). Pri ulasku i odlasku brodovi se moraju držati i jediti pri umjerenoj brzini. U proljeće i jesen često puše jugo (prethode mu oblaci na vrhu Učke). Nimbusi i kumulonimbusi iznad planine Velebit obično donose zapadne i sjeverozapadne vjetrove, popraćeni sa uzburkanim morem i snažnim prolomom u luci. Na obali od Preluka do Bakarskog zaljeva se nalazi nekoliko malih sportskih luka (Kantrida, Treći maj, Jeletićevo, Grčevo), ali su tijekom ljetne sezone prenapučene te je teško naći dobar vez. Luka Rijeka je otvorena međunarodnom jedrenju i stalna je luka sa carinom.

Jedinice: Glavni lučki ured, poštanski ured, željeznički i autobusni terminali, zračna luka (na otoku Krku) i aerodrom za sportske avione (na Grobniku, van Rijeke), turistički uredi, hoteli, nekoliko bolnica, opsežne medicinske usluge (ambulantni odjel za pomorce).
Rijeka ima sveučilište; brodarske tvrtke Croatialine i Jadrolinija; brodogradilište Treći maj. Obalna pomorska radiostanica RIJEKARADIO čini dio hrvatskog pomorskog radio servisa.
Namirnice svih vrsta su dostupne u gradskim trgovinama i otvorenoj tržnici pokraj luke. Pitka voda iz hidranata i gorivo (ulje, benzin, plin) na benzinskoj stanici. Plovidbene publikacije i karte su dostupne od PLOVPUT Plovno područje Rijeka (jedrenje na riječkom području, Senjsko pristanište 3) te na Pomorskom fakultetu. Popravci svih vrsta trupa, motora te sve vrste remonta su dostupni u brodogradilištu Viktor Lenac u Martinšćici. Popravci, servisiranje i ugradnje motora do 184 kW (250 HP) na Kantridi.
Sjedište Udruge za sportski ribolov i podvodne aktivnosti se nalazi u Rijeci; ribički klub Luben, Yacht Club Galeb (Kostrena), Yacht Club Treći maj i Yacht Club Viktor Lenac. Središnja organizacija u Hrvatskoj za međunarodnu klasu Flying Dutchman te međunarodnu klasu brodova Šljuka su također u Rijeci, kao i flota komodor za međunarodnu klasu kadeta za sjeverni Jadran.

Trajektne linija: Rijeka, Porozina; Rijeka (Mali Lošinj), Rab, Zadar (Primošten), Split, Hvar, Korčula (V. Luka), Mljet, Dubrovnik.

Znamenitosti: Katedrala Sv. Marije (13. st., obnove 1695. – 1725., nagnuti zvonik 1377. god.), gradski toranj (18. st.), kapucinski samostan i crkva Sv. Jeronima (barok 18. st., gotička kapela), crkva Sv. Vida (rotunda 1638. – 1742.), teatar (1885. – 1886.), crkva Gospe Lurdske u Zabici (1906. i 1929. god.), Golgota (ostaci rimskih utvrđenih granica), crkva (1934. god.) i groblje na Kozali (pogled na Riječki zaljev). Trsat: 538 stuba Petra Kružića (niži dio 1531. god.), dvorac Frankopan (prije 1288. god., dodaci u 19. st., lijepi pogled na Riječki zaljev), crkva Marije Lauretanske (12. st., obnovljena 1824. god., bogat inventar). Pomorski i pomorski muzej, Prirodoslovni muzej sa akvarijem, zoološki vrt, galerija modernih umjetnosti.

ŽURKOVO (45° 18’N; 14° 29’E)

mala luka oko 2.5.M jugoistočno od Rijeke.

Pristup: Primjetna je crvena hrid kamenoloma zapadno od luke.

Sidrenje: Luka je izložena jugoistočnim i jugozapadnim vjetrovima koji ne uzrokuju valove. Bura može biti izuzetno snažna. Malo plovilo se može usidriti u sredini zaljeva.

Jedinice: Motel i restoran. Voda iz hidranta na rivi, motel i restoran, supermarket, na zapadnoj strani uvale se nalazi pumpa za benzin. Brodoservis ima mali prostor za brodove gdje se mogu izvesti popravci na manjem plovilu, takvo plovilo može također naći zimske vezove. Na vrhu glavnog gata se nalazi i dizalicai dva mala slipa (kolica za navoz) za plovila.

BAKARSKI ZALJEV

zaljev oko 6.5 milja istočno-jugoistočno od Rijeke. Jako je dubok i obale se strme i stjenovite. Nema zapreka plovidbi. Mali gradić i luka Bakar leži u sjeverozapadnom dijelu zaljeva i na jugoistočnom selu Bakarac. Na zapadnoj strani zaljeva nalazi se terminal za benzin (rafinerija Urinj), koksiranje biljke i terminal Podbok za rasute terete.
Jugo puše oko cijelog zaljeva, ali ni on ni bura ne stvaraju teški zrak. Bura puše često i jako snažno te mijenja smjer u u jugoistočnom dijelu zaljeva. Kada je bura jaka, savjetuje se jedriti što je moguće bliže sjevernoj obali zaljeva. Ulaz je kroz Bakarska vrata. Treba se paziti na izbjegavanje rtova oko točke Oštro (izobate od 5m se protežu 80m od obale). Bakarska vrata imaju sljedeće oznake svjetla: zapadno točku Babno (crveno bljeskanje) i točku Srednji (bijelo bljeskanje); istočno se nalaze plutače nasuprot točke Oštro (zeleno bljeskanje) i točku Kavranić (bijelo bljeskanje).

Sidrenje: Brodovi se mogu vezati u malim lukama Bakar i Bakarac. Stroge odredbe su na snazi za vezanje u industrijskoj luci.

BAKAR (45° 18’N; 14° 32.2’E)

mali grad (1991. god. populacija 1.853) i luka na sjeverozapadnom dnu Bakarskog zaljeva.

Pristup: Gradom dominiraju hotel i crkva, tu su i jedinice za podvodne prijevoznike na obje obale, dvije svijetle plutače; zelena prema sjeveroistoku (zeleno svjetlo) i crvena prema jugozapadu (crveno svjetlo). Ulaz se može napraviti između ovih dviju plutača. Zimi bura može ometati ili onemogućiti ulaz ili izlaz.

Sidrenje: Brodovi gaza do 5m se mogu vezati pokraj zaljeva Masaryk, a manja plovila sa vezom na četiri točke pokraj ovog zaljeva ili u hotelskoj luci.

Jedinice: Podružnica glavnog lučkog ureda, poštanski ured, medicinske usluge, ljekarna, brojni restorani i trgovine, carina, sekundarna nautička škola. Voda iz hidranta u zaljevu, sve namirnice iz lokalnih trgovina, gorivo iz benzinskih pumpi. Dizalica (5.5 t) za brodove duljine do 6m i navoz za brodove duljine do 12m u sportskom klubu Luben.

Znamenitosti: Dvorac (16. st., dodaci iz 18. st.), crkva Sv. Andrije (1830. god.), zgrade episkopije (1494. god.) i Plovanija (1514. god.), barokne zgrade, turska kuća i rimska kuća, crkva Sv. Margarete u Primorju (17. st.), Općinski i pomorski muzej.

BAKARAC (45° 16.8’N; 14° 34.8’E)

selo (1991. god. populacija 274) i mala luka na jugo-istočnoj strani Bakarskog zaljeva.

Pristup, obilježja: Crkveni zvonik; crveni toranj sa zastavom (crveno svjetlo) na vrhu glavnog gata.

Sidrenje: Vez na četiri točke u luci ili duž vanjske strane lukobrana. Bura ovdje puše snažno i uvijek dolazi neočekivano. Jugo ne uzrokuje valove.

Jedinice: Poštanski ured, kamp za motoriste, moteli i nekoliko restorana u selu, voda iz vodovoda; svi drugi zahtjevi u Kraljevici.

sljedeća>>