Luke za mala i sportska plovila

KRALJEVICA

(45° 16’N; 14° 34’E), mali grad (1991. godine populacija 2,987) i luka na južnoj strani Bakarskog zaljeva između točaka Fortica i Oštro.

Pristup: Obilježja: stari crkveni zvonik na točki Oštro i dvorac na točki Fortica; crkveni zvonik; bolnica na sjevernoj obali; okrugla zelena plutača (zeleno svjetlo sa stožcem na vrhu) usidrena sjeverozapadno od točke Oštro na dubini od 20m; lučko svjetlo. Južno od Kraljevice krčki most spaja otok Krk sa kopnom.

Sidrenje: Osim južne obale luke i obale nasuprot dvorca Frankopan brodovi mogu koristiti sidrište ili se mogu usidriti sjeverno od zaljeva u uvali Dražica. Manji brodovi se mogu usidriti u uvali Carevo sjeverno od zaljeva, ali ovdje su izloženi buri i maestralu.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, bolnica za oboljele od tuberkuloze i paraplagičare, ambulanta, banke, ljekarna, hoteli i hotelska naselja, kamp za motoriste, brojni privatni restorani.

Gorivo na benzinskoj stanici na jadranskoj autocesti (700 m), voda sa obalnih hidranta. Sjeverno od zaljeva je mali navoz i dizalica (3 t). U brodogradilištu Kraljevica se mogu vršiti razni popravci. Jedriličarski klub Oštro.

Znamenitosti: Stari dvorac Zrinski (prva polovica 17. st., dva dvorišta), novi dvorac Frankopan (oko 1650. sa tornjevima), crkva sv. Nikole (16. st., skladišta, crkva iz 1790. godine).

UVALA SCOTT

(45°15’N; 14°34’E), hotelsko naselje i uvala na kopnu istočno od otočića Sveti Marko, blizu sjevernog ulaza u Tihi kanal (nekih 1.4 M južno od Kraljevice).

Pristup: Sa sjeverozapada: između kopna i strmog otočića Sveti Marko, može se vidjeti ulaz u Tihi kanal. Omeđen je krčkim mostom (duljina 1440m, vertikalna čistina 67m; dva svoda, jedan povezuje kopno i Svetog Marka, a drugi Svetog Marka i Krk; sagrađen 1976.-1980., otvoren 9. srpnja 1980.). Prolazeći kroz Mala Vrata, odmah uz most, može se vidjeti hotelski kompleks uvala Scott, koji se sastoji od grupe većih zgrada i manjih kuća na četiri razine. Kada dolazite sa juga idite krozz Tihi kanal i ispod krčkog mosta. Nakon točke Dubno, uvala Scott se može vidjeti sa istoka. Ako dolazite noću, potražite crveno svjetlo na sjeveroistočnoj točki otočića Sveti Marko i na točki Glavina (otok Krk).

Sidrenje: Brodovi se mogu usidriti na mulu kraj hotela (dubina 3.5 m), na drugom molu (mul sa četiri veza) ili se usidriti u uvali. Uvala je izložena sjevernim i jugozapadnim vjetrovima.

Sadržaji: Voda iz hidranta u zaljevu; namirnice u Kraljevici; gorivo na benzinskoj stanici na jadranskoj autocesti u Kraljevici.

JADRANOVO

(45°13.4’N; 14°37’E), selo (1991. godine populacija 505) i mala luka na vrhu uvale Perčin, 4.4 M sjeverno od točke Ertak u Tihom kanalu

Sidrenje: Brodovi se mogu usidriti duž mula. Uvala Perčin je zaštićena od svih vjetrova i omogućava dobro sidrište za male brodove i jahte.

Sadržaji: Poštanski ured. Namirnice i voda dostupni. Dizalica (3t) za mala plovila.

TIHI KANAL,

(duljina 3.5 M) između kopna (točke Oštro i Ertak) i otoka Krka (točke Šilo i Bejavec); otočić Sveti Marko ga dijeli na istočni i zapadni dio.

Pristup: Sa sjeverozapada: zgrada bivšeg svjetionika na Oštro; otok Sveti Marko i crveni toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na sjeveroistočnoj strani: krčki most (vertikalna čistina 67m); hotelski kompleks Uvale Scott; crveni toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na rtu Glavina; kameni toranj sa crvenim kavezom do kuće (crveno svjetlo) na točki Voscica; crveni željezni stup na bijelom tornju (crveno svjetlo) na točki Turnac (Bejavec); bijeli okrugli toranj sa stupom i galerijom nasuprot male kuće (bijelo svjetlo) na točki Ertak. Ako ulazite u Tihi kanal sa jugoistoka slijedite obilježja suprotnim slijedom. Bura je snažna i puše na mahove stvarajući vrloge, koji su posebno opasni na južnoj točki otočića Sveti Marko. Jugo stvara znatne valove i struju do 3 čvora. Uvala Scott, Crisnjeva i Perčin (Jadranovo) omogućavaju dobro sklonište. Upute za plovidbu. Manji brodovi mogu proći između Svetog Marka i Krk; treba se paziti na rtove i dvije stijene 0.4 M istočno od točke Šilo i rta diljem južne obale Svetog Marka (svjetlozelena plutača). Brodovi koji ulaze u prolaz sa sjeverozapada imaju pravo prolaza.

KAČJAK

(45° 12’N; 14° 39’E), selo (1991. godine populacija oko 50), točka i sidrište nekih 2 M jugoistočno od točke Ertak.

Pristup: Lako se može prepoznati po stjenovitoj padini bijele boje i hotelskom kompleksu. Sidrenje: Sidrište sjeverno od točke Kačjak je dobro zaštićeno od bure. U uvali su tri bitve za brodove do gaza do 2 m.

PAZDUHOVA

(45° 12’N; 14° 40’E), uvala i luka naselja Dramalj (1991. godine populacija 1,230), nekih 1.5 M sjeverozapadno od Crikvenice. Zaštićeno je sa zapada sa dokom, a sa juga lukobranom hotela Lanterna.

Sidrenje: Brodovi gaza do 5m se mogu usidriti duž zaljeva ili koristiti sidrište na četiri točke. Luka je otvorena sjeverozapadnim vjetrovima i nije sigurna za duži boravak.
Ribički klub Lovrata.

CRIKVENICA

(45° 10.4’N; 14° 42’E), grad (1991. godine 5,763), luka i turistički centar Vinodolskog primorje na estuariju rijeke Dubračina.

Pristup: Obilježja: bijeli vijadukt iznad grada, hotelske zgrade na brežuljku iznad sjeverozapadnog dijela grada te zeleni pravokutni toranj sa stupom (zeleno svjetlo) na vrhu lukobrana.

Kada ulazite u luku trebate paziti na rtove koji se protežu sjeverozapadno do lukobrana, označeni su sa dvije cilindrične crvene plutače: plutače bi se trebale ostaviti u luci, a lukobran sa desne strane broda. Ne plovite između plutača i kopna. Još jedan rt se proteže jugoistočno od vrha lukobrana. Označen je zelenom stožastom plutačom. Ne plovite između plutače i vrha lukobrana.

Sidrenje: Luke je zaštićena od svih vjetrova osim zapadnih i jugoistočih vjetrova, koji uzrokuju teški zrak. Bura puše na mahove sa sjevera, a najsnažnija je na vrhu lukobrana. Sidrište luke je izloženo svim vjetrovima, posebno buri te bi se trebalo izbjeći. Mala plovila se mogu usidriti diljem unutarnjeg dijela lukobrana ili koristeći vez na četiri točke, između lukobrana i mula.

Nekih 100 m od estuarija rijeke Dubračina nalazi se mala luka Podvorska gdje se mogu usidriti mali brodovi; dubina 34m; zimsko sidrenje je na glavnom kopnu. Dizalica (4t); priključci za vodu i struju.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, brojni hoteli i drugi turistički sadržaji i trgovine, talasoterapijska klinika, ambulanta, ljekarna.

Jedriličarski klub Val. Ronilački klub i škola jedrenja.

Namirnice se mogu nabaviti u gradu, voda iz hidranta u luci, gorivo na pumpi u trajektnoj luci. Popravci drvenih i plastičnih brodova. Popravci brodskog motora: Automehanika AMD i privatna radionica. Ovdje se mogu napuniti boce za ronjenje. Auto-trajektna linija: Crikvenica Šilo (otok Krk).

Znamenitosti: Kastel (dvorac 1412., kasnije rekonstrukcije; jednom se tu nalazio pavlinski samostan), crkva Uznesenja Marijina (1659.). Drivenik (ruševine dvorca) 11 km. Bribir (dvorac Frankopanskih; pariška crkva, 1740.; umjetnička zbirka) 9 km.

SELCE

(45° 09,4’N; 14° 43’E), mali grad (1991. godine populacija 1,439) i mala luka nekih 1.5 M jugoistočno od Crikvenice, smješten u maloj uvali otvorenoj sjeverozapadu.

Pristup: Obilježja: zvonik u gradu, hotelske zgrade u sjevernom i južnom dijelu luke, bijeli toranj sa stupom i galerijom (zeleno svjetlo) na vrhu sjevernog mula.

Sidrenje: Brodovi mogu koristiti vez na četiri točke duž zaljeva između mula. Mala plovila se mogu usidriti iza lukobrana. Luka je izložena vjetrovima sa jugozapadnih i sjeverozapadnih kvadranta. Po buri koristite južnu stranu mula, po jugu sjevernu stranu mula. Tu je i dobro sidrište za veće brodove zapadno od lučkog svjetla (dubina 12 m); dno koje dobro drži sidro.

Sadržaji: lučka kapetanija, poštanski ured, nekoliko hotela i restorana, turistički ured, ambulanta, brojne trgovine. Voda iz obližnjeg vodovoda; gorivo u Crikvenici i Novom Vinodolskom. Ribički klub Oslić.

JASENOVA

(45° 08’N; 14° 44’E), uvala nekih 0.3 m sjeverozapadno od točke Tokal, jugoistočno od Selca. Dobro skrovište od svih vjetrova, posebno bure. Mala plovila se mogu usidriti na ulazu u uvalu ili usidriti (vez na četiri točke) nasuprot hotelskog kompleksa Zagori jugoistočno od točke Tokal.

NOVI VINODOLSKI

(45° 07,4’N; 14° 47.4’E), grad (1991. godine populacija 3,851), mala luka i popularno ljetno odmaralište na estuariju potoka Suha ričina.

Pristup: Obilježja: zvonik, otočić Sveti Martin sa kapelom jugoistočno od luke, zalihe vode na brežuljku istočno od luke, pravokutni zeleni toranj (zeleno svjetlo) na vrhu lukobrana i bijeli toranj sa stupom (crveno svjetlo) na vrhu mula u luci.

Upozorenje: Kada ulazite u luku držite se sredine plovnog kanala (rt i stijene blizu vrha lukobrana).

Sidrenje: Luka je izložena jugozapadnim i sjeverozapadnim vjetrovima; zapadnjaci su posebno opasni. Brodovi se mogu usidriti duž unutarnje strane lukobrana, duž zaljeva na istočnoj mula. Kada pušu bura i zapadni vjetrovi preporuča se koristiti sidrište nekih 100 do 200 m zapadno od luke; dno koje dobro drži.

Duž obale jadranske autoceste proteže se 250 m obale gdje se mogu usidriti mala plovila; dubina 0.51 m.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, ambulanta, nekoliko hotela i restorana, turistički ured, niz trgovina, duty-free trgovina i kamp.

Ribički klub Liganj i jedriličarski klub Burin.

Voda iz hidranata, gorivo na benzinskoj stanici u zaljevu. Dizalica (3t) i navoz; popravci brodskog motora kod gospodina J. Butkovića, Povile; popravci drvenih i plastičnih brodova.

Znamenitosti: ruševine Lopar (rimske?), toranj Kvadrac (14/15.st., ruševine dvorca); crkva Svetog Filipa i Jakova (1520.), gradski muzej, ruševine pavlinskog samostana na brdu Osap.

ŽRNOVNICA

(45° 06.5’N; 14° 50.3’E), uvala nekih 2 M jugoistočno od Novog Vinodolskog na sjeverozapadnom ulazu u Velebitski kanal.

Sidrenje: Dobro sidrište za mala plovila kada puše jugo; može biti opasno sa jugozapadnim vjetrovima. Dno koje dobro drži sidro (blato). Uvala Teplo (1.9 M jugoistočno od Novog Vinodolskog) također nudi dobro skrovište; 30 m od obale, prosječna dubina je 4 m.

KLENOVICA

(45° 06.5’N; 14° 50.3’E), naselje (1991.godine populacija 309) i uvala 0.4 M jugoistočno od Žrnovnice.

Pristup: Obilježja: stijena Sv. Antuna, kameni toranj (bijelo svjetlo) i naselje.

Sidrenje: Duž mula. Bura je nasilna i puše na mahove, ali nije opasna za osigurane brodove. Jugozapadni vjetrovi su opasni.

Sadržaji: Poštanski ured, hotel, nekoliko restorana. Voda u naselju. Namirnice su dostupne u trgovinama. Dizalica za brodove (3 t).

SENJ

(44° 59.4’N; 14° 54’E), grad (1991. godine populacija 5,998) i luka u Velebitskom kanalu.

Pristup: Obilježja: četverokutna utvrda Nehaj na brdu južno od grada, osmerokutni kameni toranj sa bijelim svjetlom na vrhu južnog lukobrana Marija i osmerokutnim kamenim tornjem sa crvenim svjetlom na vrhu sjevernog lukobrana (Sveti Ambrozije); bijeli toranj sa zelenim svjetlom na vrhu mula Sv. Nikola u luci i rt (gomila kamenja) na južnom lukobranu.

Sidrenje: Luka je otvorena sa sjeverozapada; najopasniji vjetar je bura koja najčešće puše sa istočno-sjeveroistočno i često doseže veliku snagu. Dolazi odjednom pa luka nije sigurna. Buru karakterizira čisto plavo nebo iznad luke i debeli bijeli oblaci sa jasno ocrtanim horizontom preko planine Velebit. Ponekad se mali oblaci odvoje od bijelih oblaka te ih bura nosi jugozapadno. Najbolje sidrište je pokraj zaljeva između dva mula. Prilikom sidrenja kraj lukobrana Marija treba se paziti na podvodnu obalu rijeke. Najbolje sidrište kada puše jugo je pokraj mula Sv. Nikola. Druga dobro zaštićena skrovišta u blizini su Spasovac (1 M južno) i Jelena (1 M sjeverno). Nekih 500m sjeveroistočno od luke nalazi se podvodni cjevovod (35m od obale).

Sadržaji: Senj je trajna luka sa carinom, lučkom kapetanijom, poštanskim uredom, bolnicom, ambulantom, ljekarnom, hotelom, nekoliko restorana i trgovina. Ribički klub Kanj. Voda iz hidranta na mulu Sv. Nikola; dobra kupovina namirnica; gorivo na benzinskoj stanici nekih 100 m sjeverno od luke.

Znamenitosti: Ostaci gradskih zidina (15./16.st.) sa Vela Vrata (1779.) i tornjem Sabac, katedrala Svete Marije (11. st., rekonstruiran u 18. st., obnovljena 1947.), zvonik crkve Svetog Franje (sagrađen 1558., uništena u bombardiranju u Drugom svjetskom ratu), Kastel (utvrda, 1340., kasnije rekonstruiran), palača Vukasović (15. st., sada Gradski muzej), Kastel Nehaj (1558., obnovljen 1966. – 1975., sada dio gradskog muzeja), crkva Svete Marije od Arta (15. st., obnovljena u 18. st., zavjetna crkva pomoraca)

SVETI JURAJ

(44° 56’N; 14° 55’E), naselje (1991. godine populacija 691) i mala luka na obali Velebitskog kanala, nekih 4 M južno od Senja.

Pristup: Lako uočljiv stjenovit otočić Lisac i četverokutni toranj sa crvenim stupom (crveno svjetlo) na vrhu mula u obliku slova L (vidljiv sa sjeverozapadnog kvadranta).

Upozorenje: Treba se paziti na rtove Sika i Malina, nekih 1.3 M južno od luke (dubina 2 m). Na sjevernom kraju rta nalazi se stup sa crnim i crvenim zastavama nad kojima se nalaze dvije kugle. Nije dozvoljeno ploviti između otočića Lisac i glavnog kopna. Opasno je ulaziti u luku tijekom snažne bure.

Sidrenje: Luka je izložena jugozapadnim i sjeverozapadnim vjetrovima; zaštićena je od juga. Bura je jako snažna, ali ne uzrokuje uzburkanost mora u luci. Zapdnjaci mogu uzrokovati opasne valove. Brodovi se mogu sidriti duž mula u obliku L ili koristiti vez na četiri točke bliže korijenu mula.

Sadržaji: Lučka kapetanija i poštanski ured, hotel, nekoliko restorana i razne trgovine koje prodaju hranu i druge zalihe. Voda iz vodovoda.

LUKOVO (OTOČKO)

(44° 51.3’N; 15° 53.6’E), naselje (1991. godine populacija 57) i mala luka u Velebitskom kanalu.

Pristup: Obilježja: Bijela točka Malta, crkva u naselju, četverokutni kameni toranj (bijelo svjetlo) na točki Malta, crveni toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na vrhu lukobrana.

Sidrenje: Uvala je izložena buri i zaštićena je od jugoistočnih i jugozapadnih vjetrova. Bura je silna i puše na mahove. Mala luka unutar luke nudi sklonište od svih vjetrova. Mali brodovi se mogu usidriti na unutarnjoj strani lukobrana (duž lukobrana ili koristeći vez na četiri točke). Dobro sidrište nekih 200 m sjeverozapadno od crkve u luci.

Sadržaji: Poštanski ured, turistički ured, kamp i trgovine sa hranom te druge robom. Voda iz vodovoda.

STARIGRAD

(44° 48’N; 14° 53’E), naselje (1991. godine populacija 29) i mala luka u Velebitskom kanalu, nekih 3.5 M južno od luke Lukovo.

Pristup: Obilježja: kapela sjeverno od luke, crkva u luci i kuće u naselju.

Sidrenje: Luka je samo djelomično zaštićena od glavnih vjetrova, npr. bure i juga te je izložena jugizapadnim i sjeverozapadnim vjetrovima. Brodovi se mogu usidriti duž mula (dubina 34.5 m) ili koristiti vez na četiri točke duž zaljeva sjeverno od mula.

Saržaji: Poštanski ured. Ograničene namirnice.

VELA STINICA

(44° 43.5’N; 14° 54’E), uvala 1 M sjeverno od Jablanca; sastoji se od dvije male uvale.

Pristup: Obilježja: stupovi žičare i zgrade bivše pilane.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od svih vjetrova. Na sjeveru i jugu uvale se nalaze bitve za sidrenje. Za bure se možete skloniti u sigurnom sidrištu na dubini od 1520 m. Namirnice u turističkom naselju.

MALA STINICA

(44° 43.1’N; 14° 53.6’E), mala uvala južno od Vela Stinice.

Pristup: Lako su uočljivi visoki dimnjak i nekoliko kuća.

Sidrenje: Koristite vez na četiri točke zaljeva južno od mula ili se usidrite duž malog mula (dubina 33.9 m). Južni dio uvale je sigurno sidrište tijekom juga.

Sadržaji: Namirnice u trgovini, voda iz cisterne.

JABLANAC

(44° 42.6’N; 14° 54’E), naselje (1991. godine populacija 158) i luka u najužem dijelu Velebitskog kanala.

Pristup: Obilježja: nekoliko hotelskih zgrada na sjeverozapadnoj strani ulaza u luku; crveni četverokutni toranj sa crvenim stupom (crveno svjetlo) na točki Gradic i kapela na obali; mala bijela kuća (bijelo svjetlo) na točki Stokic; zeleni toranj sa stupom i galerijom (zeleno svjetlo) na južnom dijelu mola. Kada ulazite u luku trebate paziti na rt (3.2 m) u jugozapadnom dijelu luke.

Sidrenje: Luka je zaštićena od svih vjetrova od svih vjetrova, ali je bura ipak djelomično doseže. Mala plovila se mogu usidriti duž južnog zaljeva (dubina oko 3 m) ili duž malog mula (vez na četiri točke). Vanjski dio mula je rezerviran za trajekt.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, ambulanta, tri hotela i hostel. Namirnice su dostupne u lokalnim trgovinama. Voda iz hidranta na mulu. Auto-trajektna linija: Jablanac Mišnjak (Rab).

PRIŽNA

(44° 36’N; 14° 58.3’E), uvala i naselje (1991. godine populacija 79), nekih 6.5 M sjeverozapadno od Karlobaga.

Pristup: Obilježja: Pristajalište za trajekte (lučko svjetlo); crkva na obali, stožasta kamena struktura sa crnim i crvenim linijama okružena sa dvije crne kugle, na rtu Prižna (bljeskajuće bijelo svjetlo) sjeverozapadno od uvale (grebeni na rtu su vidljivi tijekom oseke).

Sidrenje: Uvala je dobro zaštićena od juga; bura je snažna i uzrokuje teški zrak. Mjesto za trajekt sa 2 veza. Nema mjesta gdje se mogu usidriti jahte.

Trajektna linija: Prižna- Žigljen (otok Pag).

KARLOBAG

(44° 31.5’N; 15° 04.6’E), mali grad (1991. godine populacija 467) i mala luka u srednjem dijelu Velebitskog kanala.

Pristup: Obilježja: veliki hotelski kompleks sjeverozapadno od luke, zvonik odmah do crkve, zeleni toranj sa stupom i galerijom (zeleno svjetlo) na vrhu južnog lukobrana. Kada ulazite u luku, pazite na kamene blokove razasute do 15m do vrha južnog lukobrana.

Sidrenje: Luka je samo djelomično zaštićena od bure i juga i ne preporuča se za duži boravak. Mala plovila se mogu usidriti sa obje strane mula ili duž sjevernog lukobrana, odmah do zaljeva rezerviranog za trajekt za Pag. Zbog grebena i nedovoljne dubine, južni lukobran se ne smije koristiti za sidrenje. Mala plovila se mogu usidriti u maloj luci u jugoistočnom dijelu luke. Veći brodovi se mogu usidriti dalje od luke (dubina 3040 m) i uvali Baška Draga (0.4 M jugoistočno od luke) zaštićenoj od bure. Na obali su dva veza za jahte do 24 m duljine i do 4.5 m gaza.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, turistički ured, nekoliko hotela i restorana, trgovine, ambulanta i ljekarna. Voda iz hidranta na obali; gorivo na benzinskoj stanici na jadranskoj autocesti (nekih 300 m od luke); namirnice i druge lokalne trgovine.

Trajektna linija (privremeno): Karlobag- Pag.

OTOK CRES

MERAG

(44° 59’N; 14° 26.5’E), naselje i trajektna luka u maloj istoimenoj uvali na sjeveroistočnoj obali otoka Cresa.

Pristup: Obilježja: brdo Sveti Bartul (374 m), crkva u zapadnom dijelu naselja i zeleni toranj sa stupom i galerijom (zeleno svjetlo) na vrhu mula (u istočnom dijelu uvale). Jednu milju sjeverozapadno od luke se nalazi kameni greben.

Sidrenje: Uvala je djelomično zaštićena od južnih vjetrova, ali je izložena sjevernom vjetru.

Upozorenje: Kada bacate sidro trebate paziti na podvodne kablove koji se protežu u smjeru otoka Krka.

Sadržaji: Namirnice su dostupne u lokalnim trgovinama i restoranima.

Trajekna linija: Merag-Valbiska (otok Krk); najkraća veza centralnih i južnih dijelova otoka Cresa i Lošinja sa Rijekom.

KOROMAČNA

(44° 47’N; 14° 27.5’E), uvala i sidrište na istočnoj obali otoka, zapadno od točke Sv. Duh, strme padine koji se mogu lako uočiti kada se približavate uvali.

Sidrenje: Uvala nudi skrovište samo od sjevernih vjetrova. Mala luka na zapadnoj obali uvale je zaštićena od svih vjetrova osim onih sjeverozapadnih. Manja plovila se mogu usidriti (samo od sjevernjaka) u sjeverozapadnom dijelu uvale. Uvala nije sigurna kada puše jugo.

KOLORAT

(44° 38.6’N; 14° 31.5’E), sidrište u razvedenoj obali na jugoistočnoj obali Cresa.

Pristup: Trebate paziti na rt Kolorat (4.5 m) nekih 500 m sjeverno od istoimene točke i rta Matesic nekih 750 m sjeverozapadno od točke Tanki. Opasno područje je označeno crvenim sektorom obalnih svjetala na točki Suha i stijeni Bik.

Sidrenje: Sidrište je zaštićeno od svih vjetrova. Manja plovila se mogu usidriti na sjeveroistočnoj obali na dubini od 3.5 m; dno koje dobro drži sidro.

JADRIŠĆICA

(44° 37’N; 14° 30.4’E), uvala u jugoistočnom dijelu otoka, sjeveroistočno od točke Suha.

Pristup: Kada prilazite trebate paziti na duboki rt dubine 5 metara južno od zapadnog strane ulaza.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od svih vjetrova. Sa jugom dolazi i do teškog zraka. Veća plovila se mogu usidriti krmom sjeverozapadno od prvih kuća od zaselka Bokinić, na desno od ulaza, na dubini od 12 m. Manja plovila se mogu usidriti do drugog dijele kuća u zaseoku Pogana, krmom prema obali (također sjeverozapadno) ili usidriti unutar malog lukobrana (dubine do 2.5 m).

Sadržaji: Kamp Baldarin i poštanski ured na Punti Križa, 2.5 km jugoistočno od uvale; restoran, sportski tereni i trgovine.

MARTINŠĆICA

(44° 37.5’N; 14° 27.8’E), uvala na otoku Cresu, jugoistočno od Kaldonte; dobro je zaštićena od bure, ali je izložena jugu. Podvodni greben se proteže od točke Plantur prema jugu; tu je i drugi greben u uvali. Brodovi se mogu usidriti na ulazu u uvalu na dubini od 1020 m; dno koje dobro drži sidro.

KALDONTA

(44° 38’N; 14° 27’E), uvala i točka u Lošinjskom kanalu na jugozapadnoj obali otoka Cresa.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od svih vjetrova i nudi dobro sidrište manjim plovilima, koja se mogu usidriti usred uvale ili koristiti bitve (vez na četiri točke) na samom kraju luke, prema jugozapadu.

OSORSKI TJESNAC,

uski tjesnac (100 m dug, 12 m širok) između otoka Cresa i Lošinja koji povezuje zaljev Osor sa Lošinjskim kanalom. Tu mogu ploviti brodovi gaza do 2.6 m. Naselja i mala luka Osor (1991. godine populacija 80). Na južnom dijelu tjesnaca se nalazi pokretni most (okomiti razmak 1.5 m); otoci Cres i Lošinj su povezani cestom. Most se otvara od 9 sati ujutro do 17 sati popodne, cestarina se ne naplaćuje. Brzina brodova je ograničena na 5 čvorova. Brodovi koji dolaze sa juga moraju se odmah pomaknuti udesno. Brodovi koji čekaju na sjevernom ulazu se mogu sidriti duž obale na mjestima za putničke brodove. Na oba ulaza u tjesnac se nalaze podvodni kablovi, a u sredini tjesnaca je cjevovod. Struje u tjesnacu su promjenjive i dosežu do 6 čvorova. Bura je snažna na sjevernom ulazu, a jugo na južnom ulazu. Uzrokuju uzburkanost mora. Vjetrovi sa sjeveroistočnih i jugoistočnih kvadranta otežavaju pristup južnom ulazu. Pet bijelih kamenih oznaka na ovom ulazu bi se trebale napustiti sa zapadne strane.

Sidrenje: Brodovi se mogu usidriti duž istočne obale (da prođu putnički brodovi) nasuprot sjevernog ulaza u tjesnac (dubina 354.5 m), koji je rezerviran za putničke brodove. Brodovi se mogu usidriti u uvali Bijar, sjeverno od tjesnaca.

Sadržaji: Poštanski ured, turistički ured, trgovine, restorani i cafe barovi. Arheološki muzej u Osoru. Voda iz vodovoda, namirnice u trgovinama. Osorske ljetne glazbene večeri, međunarodni događaj koji se održava svake godine.

Znamenitosti (u Osoru). Ostaci rimskih gradskih zidina blizu uvale Bijar (datiraju iz vremena kada su tjesnaci izgrađeni); temelji hramova i javnih zgrada; ruševine ranokršćanske katedrale (6.st.) benediktinski samostan (11. st.) i romaničkih crkava Svetog Marka i Svete Katarine; bivše katedrale Svete Marije (1498.), stara gradska vijećnica (sada gradski muzej sa zbirkom kamenih spomenika), ruševine crkve Svete Marije (kasno 15. stoljeće) u Bijaru. Galerija Juraja Dalmatinca.

BIJAR

(44° 42’N; 14° 24’E), uvala nekih 0.5 M sjeverno od Osora, u istočnom dijelu tjesnaca Osor.

Sidrenje: Uvala je dobro sklonište kroz cijelu godinu. Mala plovila se mogu usidriti na dva mula ili baciti sidro na dubini od oko 1.5 m. Veća plovila se mogu usidriti zapadno od crvenog svjetla na sjevernoj točki uvala u sredini zaljeva na dubini od 15 m. Postoji nekoliko bitvi na obali.

Sadržaji: Voda se može nabaviti u veslačkom klubu na sjevernoj obali.

USTRINE

(44° 45’N; 14° 23’E), uvala između tjesnaca Osor i luke Martinšćica.

Sidrenje: Dobro skrovište kroz cijelu godinu, posebno u sjevernom dijelu (dubina 1130 m). Južni dio je izložen buri i valovima uzrokovanim zapadnim vjetrovima. Sidri se krmom prema jugozapadu; osiguravajući lukove prema sjeveroistoku prema bitvama na obali. Dno koje dobro drži.

MARTINŠĆICA

(44° 49’N; 14° 21,5’E), naselje (1991. godine populacija 186) i mala luka u sjevernom dijelu male istoimene uvale na zapadnoj obali otoka, istočno od točke Tiha.

Pristup: Sa juga: Zeca (svjetlo na jugozapadnoj obali) i otočič Visoki (svjetlo), okrugli crveni toranj sa stupom i galerijom (lučko svjetlo) na vrhu mula.

Sidrenje: Manja plovila (gaza do 2.5 m) se mogu usidriti duže mula (vanjski dio koriste putnički brodovi). Dobro sidrište se nalazi u sredini uvale (prosječna dubina oko 5 m). Veća plovila se mogu usidriti na ulazu u uvalu (prosječna dubina 40 m). Dobro sklonište od bure; sjeverozapadni vjetar uzrokuje velike valove. U uvali Tiha (kamp za motoriste) se nalaze vezovi za manja plovila (dubina 13 m).

Sadržaji: Voda iz hidranta; namirnice iz lokalne trgovine; gorivo na Cresu.

Znamenitosti: Ruševine rimske villa rustica, franjevački glagoljaški samostan (16.st.) sa zavjetnim slikama darovanim od pomoraca, ljetnikovac Sforza (17.st.). Vransko jezero (16 m iznad razine mora, maksimalna dubina 84 m, područje 5.75 km2) 4 km cestom.

VALUN,

veliki zaljev između točaka Pernat i Kovačine. Obala je strma, a dubine velike, osim blizu jugoistočne obale. U južnom dijelu zaljeva je naselje Valun, a u uvali između točaka Kovačine i Krizice je grad i luka Cres.

Sidrenje: Veći brodovi se mogu usidriti nekoh 0.4 M sjeverno od uvale Nedomisje, manja plovila će naći dobro sidrište usred ulaza u uvalu. Uvala je opasna zbog bure i sjevernozapadnih vjetrova. U naselju Valun (1991. populacija 68) je mali mul; usidrite se koristeći vez.

Znamenitosti: Valunska ploča u crkvi Valun, jedna je od najstarijih spomenika (11. st.) sa izrezbarenim glagoljaškim natpisom.

CRES

(44° 57’N; 14° 24’E), grad (1991. populacija 2,234) i luka u uvali u zaljevu Cres.

Pristup: Obilježja: Točka Pernat, crveni toranj (bijelo svjetlo) na točki Kovačine; zeleni toranj (zeleno svjetlo) na točki Krizice; crveno toranj sa stupom i galerijom na betonu (crveno svjetlo) na točki Melin; bijeli toranj sa stupom i galerijom (zeleno svjetlo) na vrhu južnog doka.

Pristup kroz uski kanal (širina 400 m). Treba se paziti na rtove koji se protežu do 100m sa svake strane kanala. Od točke Melin (svjetlo) nalazi se podvodni greben. Između točke Kovačine i luke Cres ima oko 5 čvorova.

Sidrenje: Luke nudi sklonište od svih vjetrova, ali snažno jugo uzrokuje valove do visine 1m koji potapa obalu. Preporuča se usidriti u marini Cres. U uvali Pripajena proteže se 25 m kopna za brodove gaza do 3 m. Brodovi mogu korisiti sljedeće sidrišta: uvala Gavza, oko 0.8 M sjeverno od točke Kovačine (dubina 1215 m) i uvale Nedomisje (dubina 810 m), oko 1 M južno od točke Krizice.

Upozorenje: Sidrenje duž uništenih dijelova rive je zabranjeno.

Sadržaji: Lučka kapetanija, poštanski ured, ambulanta, ljekarna; nekoliko hotela, kamp, turistički ured, trgovine, duty-free trgovina. Ribički klub Paragal.
Voda iz hidranta u luci, gorivo na benzinskoj stanici na obali.
Popravci i vuča brodova do 400 GRT se mogu izvesti u brodogradilištu Cres, koje je specijalizirano za drvene brodove; smješteno u luci, također se izvode popravci motora i omogućava sidrenja preko zime; dok za brodove do 1000 t; dizalice (5 i 7 t).

Trajektne linije: Porozina Brestova (Istra) i Merag Valbiska (otok Krk). Lokalne putničke linije (samo ljeti): vidite pod Rijeka i Mali Lošinj.

Znamenitosti: Dijelovi starih gradskih zidina sa okruglim tornjem i lođom (15./16.st.), crkva Svete Marije Velike (sagrađena 1554., obnovljena 1828.), romanička crkva Svetog Izidora, crkva Svete Marije Magdalene (1402.), samostan (14./15.st.), benediktinski samostan (1527., obnovljen nakon požara 1764.), Fontik (15.st., sada hotel), gradska vijećnica (16.st., umjetnička zbirka), palača Arsan Petris (15.st., sada gradski muzej) i palača Rodinis (15.st.).

CRES MARINA (INA)

se nalazi u južnom dijelu uvale luke Cres. 460 vezova duž pontonskog zaljeva i doka (20% vezovi u tranzitu) te prosječno 200 suhih vezova (zimsko sidrenje uz brigu i održavanje); struja (220/380 V), voda, priključci za telefon i TV. Marina radi cijelu godinu. Ima recepciju, restorane, apartmane, bar za skipere, supermarket, duty-free trgovinu i razne butike (sportska oprema, trgovine za brodove, ljekarna); sportski tereni, zahodi i tuševi sa toplom vodom; praonica rublja; stanica za benzin i plin; parking; charter flota. Dizalica (10 t), vuča (30 t), navoz (15 t), dizalica za jarbole (18m); potpuni mehanički servis (popravci).

POROZINA

(45° 08’N; 14° 17′ ), mala luka i trajektna riva u istoimenoj uvali na sjeverozapadnoj obali Cresa (tjesnac Vela Vrata), oko 1 M sjeveroistočno od točke Prestenice.

Pristup: Obilježja: kameni toranj sa galerijom (bijelo svjetlo) na točki Prestenice, kuća na brdu iznad luke, crveni toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na vrhu doka.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od svih vjetrova, osim jugozapadnjaka i zapadnjaka. Brodovi se mogu usidriti u uvali ili osigurati duž vanjske strane doka (dubina 4.9 m) na kojoj se nalazi crveni toranj sa stupom (crveno svjetlo).

Sadržaji: Poštanski ured, restoran, smještaj u privatnim sobama.

Trajektna linija: Porozina Brestova (poluotok Istra).

OTOK LOŠINJ

NEREŽINE

(44° 40’N; 14° 24’E), naselje (1991. populacija 397) i mala luka oko 2 M južno od tjesnaca Osor na cesti Cres Lošinj.

Pristup: Obilježja: zvonik samostana sjeverno od luke i crveni stup sa crvenim svjetlom na vrhu južnog lukobrana.

Sidrenje: Brodovi gaza do 2.5 m se mogu usidriti na uutarnjoj strani južnog lukobrana i duž dokova.

Sadržaji: Poštanski ured, ambulanta, hotel i drugi sadržaji u naselju. Voda iz hidranta, namirnice u lokalnim trgovinama. Dizalica (1.5 t) i navoz za manja plovila; brodogradilište izvodi popravke drvenih brodova i motora.

Znamenitosti: franjevački samostan (1509.-15.) sa crkvom (1510.), obrambeni toranj obitelji Draza (16.st.), crkva Svete Marije Magdalene sa crkvom (13.st.). Planina Televrina (588 m, najviši vrh na otoku, panoramski pogled).

PRIVLAKA

(44° 33’N; 14° 27,5’E), prolaz (dužine 70 m, širine 8 m, dubine 2 m) sjeveroistočno od luke i marine u Malom Lošinju; povezuje zaljev luke Mali Lošinj i Lošinjski kanal. Most se otvara svaki dan od 9 sati do 18 sati; ne plaća se cestarina. Vertikalni razmak 2 m. Sa snažnim vjetrovima, struja u prolazu može dostići brzinu od 3 čvora.

VELI LOŠINJ

(44° 31’N; 14° 30’E), naselje (1991. populacija 994) i mala luka na istočnoj obali Lošinja, oko 2.2 M jugoistočno od prolaza Privlaka. Blizu se nalazi Rovenska.

Pristup: Obilježja: crkva brda Kalvarija, crveni stup (crveno svjetlo) na istočnoj točki ulaza u luku.

Sidrenje: Duž mjesta za sidrenje na ulazu u malu luku i na potezu obale. Jugo uzrokuje snažne valove koji potapaju unutarnji dio luke. Ne preporuča se ulaziti u Rovensku dok puše bura.

Upozorenje: Sidrenje duž centralnog, istaknutog dijela obale je zabranjeno.

Sadržaji: Poštanski ured, turistički ured i nekoliko hotelskih ustanova i trgovina, ambulanta, bolnica za alergije i lječilište tijekom zime. Namirnice i voda dostupni; gorivo u Malom Lošinju.

Znamenitosti: Okrugli obrambeni toranj (1445.), crkve Svetog Nikole (romanička, kasni barok i klasicizam), Svetog Antuna opata (1450., obnovljena 1774.), Svete Marije (1510., obnovljena 1732.).

ROVENSKA

(44° 31’N; 14° 30’E), uvala i mala luka na jugoistočnoj obali Lošinja, odvojenoj malim poluotokom od luke Veli Lošinj; formira dijelove naselja Veli Lošinj.

Pristup: Treba se paziti na grebene koji se protežu sjeverno- veći dio obale ima vezove u dužini od barem 100 m.

Sidrenje: Manja plovila se mogu usidriti pokraj mula u luci (dubina 23.4 m). Uvala je zaštićena od svoh vjetrova, osim sjeverozapadnjaka. Sa snažnim sjeveroistočnjacima, valovi zapljuskuju preko obale, ponekad i preko mula. Područje između otočića Orjula i Lošinj je dobro sklonište, osim za vjetrove sa juga i jugoistoka. Manja plovila se mogu usidriti zapadno od otoka Male Orjule (između dva otočića) na dubini od 20 m; rt Batelic 0.25 M od otoka Male Orjule.

Sadržaji: Namirnice i voda su dostupni.

Trajektna linija: vidi Mali Lošinj.

Na otočićima Vele i Male Orjule se nalazi nudistički hotelski kompleks Orjule.

BALVANIDA

(44° 29’N; 14° 30’E), uvala na jugozapadnoj obali Lošinja, oko 3 M jugoistočno od Cikata.

Sidrenje: Dobro skrovište za brodove, ali jugozapadni i zapadni vjetrovi donose teški zrak. Dubine u unutarnjem dijelu sidrišta 24 m.

CIKAT

(44° 32’N; 14° 27’E), mala uvala i poznato turističko odmaralište oko 0.7 M zapadno od Malog Lošinja:

Pristup: Obilježja: poligonalni kameni toranj sa zelenom galerijom (zeleno svjetlo) na točki Madona, kapela sjeverno od toga i zgrade u borovoj šumi.

Sidrenje: Uvala je zaštićena od svih vjetrova , osim zapadnjaka koji uzrokuju znatno podizanje mora. Manja plovila se mogu usidriti usred uvale (dubina 1425 m) ili usidriti se duž pristaništa (samo za ukrcaj i iskrcaj) nasuprot hotela (dubina 3.5 m) u sjevernoistočnom dijelu zaljeva.

Sadržaji: U borovoj šumi u uvali se nalazi nekoliko hotela i veliki kamp za motoriste. Kupovina namirnica u Malom Lošinju.

Upozorenje: Od 1. svibnja do 30. listopada u uvali je zabranjeno zaustavljanje, bacanje sidra i brza vožnja te skijanje na vodi.

MALI LOŠINJ

(44° 32’N; 14° 28’E), grad (1991. populacija 6,566) i luka u jugoistočnom dijelu istoimenog zaljeva; jedno od najboljih skloništa na sjevernom Jadranu za brodove i jahte svih veličina.

Pristup: Obilježja: Planina Tovar i ruševine (nasuprot ulaza u zaljev) i crkva u gradu; otočić Zabodaski i kameni toranj sa crvenim vrhom (crveno svjetlo); otočić Murtar i bijeli toranj sa galerijom nasuprot kuće (bijelo svjetlo); crveni toranj sa bijelom bazom (svjetlo sa bijelim i crvenim sektorima) na točki Torunza; zeleni toranj sa bijelom bazom (zeleno svjetlo) na južnom kraju točke Kriz (na sjevernom kraju otočića Koludarc); svjetlo na točki Poljana sa crvenim tornjem sa rešetkastom strukturom na bijeloj bazi (crveno svjetlo), crveni toranj sa stupom i galerijom (crveno svjetlo) na sjeverozapadnom kraju pristaništa u Malom Lošinju. Malom Lošinju se obično prilazi između otočića Zabodaski i Murtar. Može mu se također prići između točke Beli rat i sjeverne točke otočića Zabodaski (noću u bijelom sektoru svjetla na točki Torunza). Uđite u zaljev prolazeći između točaka Torunza i Kriz. Kada ugledate lučko svjetlo na točki Poljana usmjerite prema luci Mali Lošinj; uđite na desnu stranu zaljeva; od lučkog svjetla na Poljani do mosta Privlaka dopušteno je jedriti na 6 čvorova, nadalje na najmanjoj mogućoj brzini. Isto vrijedi kada napustite zaljev. Prolaz Privlaka, koja spaja Lošinjski kanal i zaljev, mogu koristiti brodovi gaza do 1.8 m.

Upozorenje: Zabranjeno je ići brzinama koje uzrokuju valove na potezu između točke Poljana i jugoistočnog dijela luke. Sidrenje je zabranjeno duž pristaništa na zapadnoj obali zaljeva na potezu između tjesnaca Most (otok Koludarc, otok Lošinj) i benzinske stanice. Zabranjeno je prilaziti obali, zaustavljati se ili sidriti u uvali Kovcanja (sjeverozapadni dio zaljeva) i na istočnoj obali uvale Artaturi. Također, zabranjeno je usidriti u unutarnjem dijelu luke i duž obale u duljini od 100 m.

Sidrenje: Usidrite se duž pristaništa i zaljeva ili koristite vez na četiri točke u istočnom dijelu luke ili duž tri plutajuća dijela u južnom dijelu luke. Pristanište je rezervirano za putničke brodove i carinske inspekcije.

Sadržaji: Luka, lučka kapetanija, carina, poštanski ured, bolnica, ljekarna, supermarket, banka, hoteli, kampovi, razne radionice, duty-free trgovina u kojima se prodaju karte i nautičke publikacije, mteorološka postaja; glavni ured kompanija Lošinjska plovidba; pomorski školski centar. Ribički klub Udica i jedriličarski klub Jugo. Voda iz hidranta na lukobranu; gorivo iz benzinske stanice u sjeverozapadnom dijelu uvale. Popravci se izvode u brodogradilištu Lošinjska plovidba i radionicama u marini.

Trajektne linije: Pula – Mali Lošinj – Zadar; Porozina – Brestova; Merag – Valbiska.

Lokalne putničke linije: Mali Lošinj – Srakane; Vele Unije – Ilovik- Susak – Mali Lošinj; Mali Lošinj – Susak – Unije – Martinšćica – Cres –Rijeka: Pula – Mali Lošinj – Silba – Zadar (vidite Zadar); Mali Lošinj –Trst.

U Malom Lošinju se održava godišnje međunarodno natjecanje u podvodnom ribolovu (1. siječnja).

Znamenitosti: Mali Lošinj ima mnogo kasnobaroknih i neoklasične zgrade; crkve Svetog Martina (na groblju, 16. st.) i Porođenje Marijino (1761., obnovljena 1961. godine), venecijanski toranj (15.st.)

MARINA MALI LOŠINJ

je smještena u sjeveroistočnom dijelu luke Mali Lošinj, između zaljeva za putničke brodove i prolaz Privlaka (zapadno). Marina ima 130 vezova za brodove do 20 m duljine; tu je i 120 suhih vezova, od kojih je 60 u hangaru. Usidrite se duž zaljeva i pristaništa (vez na četiri točke). Veći brodovi se mogu usidriti vanjskog uzdužnog pristaništa (dubina 10 m) odmah do plutača. Manja plovila se također mogu usidriti duž unutarnjeg pristaništa i zaljeva (vez na četiri točke), gdje je mnogo dublje. Vezovi za brodove u tranzitu se nalaze u zapadnom dijelu marine pokraj pristaništa za carinu. Sadržaji u marini uključuju recepciju, restoran, trgovinu, duty-free trgovinu, zahode i tuševe, praonicu rublja, parking za 100 automobila sa prikolicama; priključci za struju (220 V) i hidranti na pristaništima i zaljevu; gorivo na benzinskoj stanici na jugozapadnom lukobranu, na cesti koja vodi do Cikata. Dizalice (2 t), nekoliko vuča (12 t), navoz za plovila do 30 tona. Brodogradilište Lošinjska plovidba izvodi popravke trupova i jedara. Trgovine u marini se bave popravcima drvenih, metalnih i plastičnih dijelova i motora (VOLVOPENTA, MERCURY, YANMAR, YAMAHA, TOMOS, JOHNSON), električnim radom, punjenjem baterija i bojanjem brodova.

<<previous | next>>